Udruženje Hrvatski izvoznici organizira 16. konvenciju hrvatskih izvoznika, u sklopu koje se održava i svečanost dodjele nagrada “Zlatni ključ” najboljim izvoznicima u 2020. godini.
Prema najavi organizatora, konvenciji se uvodno obratio i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.
Ministar je komentirao covid potpore za one čije je poslovanje pogođena pandemijom koronavirusa te tko će bez njih ostati s obzirom na to da krećemo u slabljenje mjera.
“To znači da će se potpore za sektore koji unatoč blažim mjerama nisu omogućeni u svom poslovanju i dalje se nastaviti, no hrvatsko gospodarstvo snažno grabi naprijed. Vjerujemo da će oni kojima će pomoć biti nužno potrebna ostati u manjini”, rekao je ministar.
Velibor Mačkić, poseban savjetnik Predsjednika za ekonomiju, žestoko je kritizirao Vladu koja se hvali dobrim gospodarskim rezultatima. Na pitanje što je s hrvatskim izvozom, Mačkić kaže, isto kao s ekonomijom.
“Isti su problemi, pitanje nekonkurentnosti nije pitanje samo naše izvozne nekonkurentnosti, ako želimo biti konkurentni moramo raditi na institucionalnoj, a ne cjenovnoj konkurentnosti. Tu dolazimo do dva razloga zašto nam je razina izvoza tako slaba. Prvo je nedostatak direktnih stranih investicija, loša politička ekonomija – klijentelizam, kronizam i korupcija. Jednom kad to riješite, riješit ćete pitanje izvoza.
Koji je novi ekonomski identitet Hrvatske? Imamo dva puta. Hoćemo li identitet graditi na agresivnosti ili na atraktivnosti nas kao destinacije. Što javni sektor može pružiti kao temelj privatnom sektoru da bude konkurentan? Svu dijagnostiku imamo, svi upozoravaju na probleme institucionalnog deficita i tržišta. Imamo problem s tržištem finalnih proizvoda, s financijskim tržištem. Sve to moramo adresirati. Ako riješimo institucionalni deficit, doći ćemo do dijela ekonomije koji je zdrav, ne poslove vezane za rente, već koji se bazira na inovacijama”, rekao je.
Dodao je i kako nije optimist kao Vlada koja govori o pomacima u hrvatskom izvozu.
“Dvije stvari moramo razlikovati, povratak na razinu iz 2019. godine i što se događa u srednjem i dugom roku. Postoji opasnost da će nam se rast svesti na ‘anemične stope rasta’. Ako imamo rast na kratki rok, svest ćemo se na to da prebrojavamo turiste. Svi su nas skoro prestigli uz izuzetak Bugarske zbog našeg zabijanja glave u pod i ne razmišljanja strateški dugoročno, što želimo biti? Zemlja za odmor ili zemlja za rad? Svi problemi se pokazuju u produktivnosti, ona objašnjava konkurentnost, ona je kod nas slaba. Moramo otvoriti pitanje kako to riješiti. Ne treba zanemarivati da postoje fondovi izvan Europe.
Ako radimo Nacionalnu razvojnu strategiju i usmjerimo se samo na jedan izvor financiranja, OK, ali ne na način da prebrojavamo koliko smo ugovorili povukli, već koji su efekti tih fondova, bilježimo li porast produktivnosti i zaposlenosti u tim poduzećima. Zahvaljujemo Vladi što je ugovorila toliko i toliko sredstava, a tu nije riječ o pregovaračkim sposobnostima. Mi smo dobili sredstva jer smo loši, to nije stvar kojom se trebamo ponositi. To bismo trebali shvatiti kao poziv da se razdrmamo i neke stvari počnemo mijenjati”, zaključuje.