PREMINUO PROFESOR KOJI JE ZADUŽIO HRVATSKU: Zbog agresije JNA iz moralnih pobuda, prekinuo je aktivnu službu!

Foto: Dino Stanin/PIXSELL

U 68. godini života preminuo je prof. dr. sc. Mithad Kozličić, istaknuti hrvatski povjesničar pomorstva, dugogodišnji sveučilišni profesor i pročelnik Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru.

Nazivali su ga meritumom hrvatskog pomorstva koji je udario temelje povijesti ove grane u našoj pomorskoj zemlji, a njegove velike zasluge bile su i u obrani Hrvatske za vrijeme Domovinskog rata, za koje nije htio preuzeti zasluge, novac, ni uniformu.

U svojoj veličini bio je skroman, a iza sebe je ostavio narodno blago i generacije profesora koji će zahvaljujući njegovim temeljima graditi čvrste zidove maritimne povijesti, piše Morski.hr


Kozličić je rođen 14. travnja 1954. u Zenici, a odrastao je i dobio osnovnoškolsko obrazovanje u Bihaću. Srednju školu započeo je u Puli, a dovršio u Divuljama pored Trogira (1969.-1973.). U Splitu je studirao na Mornaričkoj vojnoj akademiji, nautički smjer (1974.-1978.), a usporedo izvanredno na Filozofskom fakultetu u Zadru radi proširenja vlastitih humanističkih znanja i spoznaja. Nakon diplomiranja plovio je na različitim brodovima, ali i podmornicama, a od 1986. do početka 1991. bio je kustos i zamjenik načelnika Vojnopomorskog muzeja u Splitu.

Zbog perspektivnoga nastavnog rada u Mornaričkoj vojnoj akademiji – Split, u svojstvu profesora vojnopomorske povijesti, u akademskoj 1990./1991. završio je jednogodišnje dopunsko andragoško-pedagoško obrazovanje pri toj visokoškolskoj ustanovi. Bio je i profesor vojnopomorske povijesti na Mornaričkoj vojnoj akademiji (Split).



Zbog agresije JNA na Sloveniju i Hrvatsku, na vlastito traženje iz moralnih pobuda, prekinuo je aktivnu službu u JRM 26. srpnja 1991. godine. U toj vojsci postigao je čin kapetana korvete (pomorski bojnik), kao i njegov kolega s Akademije Zdravko Kardum, danas viceadmiral HRM u mirovini.

Odlukom admirala Svete Letice, zapovjednika HRM, 28. rujna 1991. postavljen ravnateljem Vojnopomorskog muzeja HRM u Splitu, sa zadaćom da se izvrše potrebne pripreme za pretvorbu te ustanove iz vojne u civilnu. Na toj funkciji ostao do kraja travnja 1992. godine. Istodobno imao status pripadnika HRM. Bio uključen u organizaciju obrane Splita rujan – listopad 1991. godine.

Prema izričitoj preporuci tadašnjeg ministra pomorstva u Vladi Republike Hrvatske, akademika Davorina Rudolfa, usmjeren je prema visokom školstvu. Pritom se računalo da je puno važniji za Hrvatsku kao povjesničar pomorstva, nego kao vojnopomorski časnik, jer radno sposobnih povjesničara njegova profila izuzev njega u Hrvatskoj tada nije bilo. Stoga u nastavku bio prvo honorarni, a od kraja veljače 1994., stalni uposlenik i profesor na ondašnjem Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, danas Odjelu za povijest Sveučilišta u Zadru.

Budući da povijest pomorstva istočnog Jadrana ranije nije istraživana sustavno, kao svoj znanstveni i životni cilj postavio je pisanje integralne povijesti pomorstva toga akvatorija. Znanstveno je obradio najznačajnije autohtono brodovlje, uključujući fundus kojem su domaći žitelji (starovjekovni i Hrvati) dali vlastiti prinos. Drugi segment su historijska geografija, uključujući povijest kartografije i povijesnu demografiju te pravila plovidbe iz kojeg je područja ponajviše objavio. Istraživao je geostrategijske relacije koje su bitno utjecale na funkcioniranje istočnojadranskih luka kao trgovinskih mostova između Sredozemlja i vlastita zaobalja.

Bio je inicijator i voditelj poslijediplomskog magistarskog i doktorskog studija “Povijest hrvatskog pomorstva” na Filozofskom fakultetu u Zadru Sveučilišta u Splitu te uz prof. dr. sc. Damira Magaša suinicijator te prvi voditelj poslijediplomskog doktorskog studija “Jadran – poveznica među kontinentima” na Sveučilišta u Zadru.

Na Filozofskom fakultetu u Zadru izabran je u zvanje docenta 1991., izvanrednoga profesora 1994., redovitoga profesora 2000., na kojima je predavao kolegije Povijest svjetskoga pomorstva, Povijest hrvatskoga pomorstva, Historijsku geografiju, Povijest kartografije i Povijesnu demografiju. Na tom je fakultetu osnivač ili suosnivač te voditelj poslijediplomskih studija Povijest hrvatskoga pomorstva (1998–2006) i Jadran – poveznica među kontinentima (od 2010), te pročelnik Odjela za povijest (2001–14).

Autor je stotinjak znanstvenih radova i studija, nekoliko muzejskih izložbi i kataloga te petnaestak monografskih djela, među kojima su Historijska geografija istočnog Jadrana u starom vijeku (1990), Hrvatsko brodovlje (1993), Atlas: Kartografski spomenici hrvatskog Jadrana (1995).

Bio je redoviti član Akademije nauka i umjetnosti BiH od 2012., a 13. srpnja 2021. izabran za profesora emeritusa.

Posljednji ispraćaj prof. dr. sc Mithada Kozličića bit će u maloj dvorani krematorija na zagrebačkom Mirogoju u petak, 20. kolovoza, u 9 sati.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI