Priča o riječkom dvoglavom orlu: Komunističke vlasti naredile su njegovo uništenje, a radnici ‘3. Maja’ sakrili su dijelove po gradu

Nel Pavletic/PIXSELL

Dvoglavi orao, jedan od simbola Rijeke nakon 1949. godine ponovno je u gradu

Jedan od simbola Grada Rijeke, povijesni dvoglavi orao, jučer je “sletio” na kupolu gradskog tornja, na kojoj je zadnji put viđen 1949. godine.

“Sletio” je zauzevši poziciju s objema glavama lagano okrenut prema istoku, odnosno prema današnjoj riječkoj Delti.

Upravo je to jedna od specifičnosti i svjetske jedinstvenosti riječkog orla, čije glave nisu razmaknute, nego gledaju na istu stranu.

U projekt povratka povijesne skulpture dvoglavoga orla na kupolu gradskog tornja uloženo je oko milijun kuna iz proračuna Grada Rijeke. Skulptura je izrađena u aluminiju i teška je oko 270 kilograma. Visina skulpture je 255 centimetara, a raspon krila joj je 300 centimetara.

Skulpturu Riječkog dvoglavog orla modelirao je akademski kipar Hrvoje Urumović prema smjernicama nadležnog Konzervatorskog odjela, a na temelju prethodno izrađenog umanjenog modela. Skulptura je u najvećoj mogućoj mjeri replika povijesne skulpture iz 1906. godine. Izrađena je u Ljevaonici umjetnina ALU d.o.o. u Zagrebu.



Prva skulptura orla koja je bila na Gradskom tornju bila je limena i postavljena je još 1754. godine.

Turbulentna povijest 

Povijest riječkog dvoglavog orla počinje u 17. stoljeću kada na zahtjev Riječana car Leopold I. izdaje povelju 6. lipnja 1659. kojom gradu Rijeci odobrava grb. Prema toj povelji grb je opisan na sljedeći način: iznad damask-plava podloga obrubljena zlatnom bojom, štit s karmin-crvenom podlogom u sredini kojeg se nalazi dvoglavi orao koji desnom kandžom stoji na stijeni, a lijevom drži vrč iz kojeg teče voda. Iznad orla nalazi se kruna, a ispod njega natpis Indeficienter.

Prva skulptura orla na vrhu Gradskog tornja postavljena je vjerojatno 1754. godine, a njen autor bio je riječki kotlar Lodovico Ruppani. Taj limeni, jednoglavi orao skinut je 1890. godine odlukom Gradskog vijeća te predan kao uspomena u gradski muzej (njegova daljnja sudbina je nepoznata, međutim vjerojatno je pretaljen za ratne potrebe što je bio čest slučaj s mnogim metalnim predmetima).

Koliko su Riječani voljeli svoj grb dokazuju i mnogi prosvjedi nakon 1890. godine kada je dvoglavi orao zbog rekonstrukcije maknut s vrha Gradskog tornja o čemu svjedoče čak i riječke narodne pjesme kao npr. popularna “Indeficienter”.

U isto vrijeme pojavio se i politički spor između ugarskih i gradskih vlasti o tome čija bi se zastava trebala vijoriti na gradskoj uri, mađarska ili riječka.

Druga skulptura postavljena je 01. srpnja 1906. godine uz veliku gradsku proslavu. Incijativu za povratak gradskog orla na kupolu sata dao je Odbor riječkih žena koji je i skupio novac za pothvat. Drveni model izradio je kipar Vittorio De Marco o kojem se zna vrlo malo, a lijevan je u leguri metala od aluminija i cinka u Ljevaonici Mattea Skulla. Skulptura je bila visoka 220cm s rasponom krila od 300cm te je s postoljem težila 2000kg. Svečanost inauguracije novog dvoglavog orla na Gradskom tornju održana je na dan Sv. Vida 15. lipnja 1906. godine. Priča se da je gotovo cijeli grad prisustvovao tom činu, a slavlje i pjesma čula se do duboko u noć.

Orao je u prvotnom obliku preživio sve do 1919. godine i dolaska D’Anunzia u grad. Naime, tada mu je jedan D’Anunzijev ardit odrubio jednu glavu budući su talijanski fašisti tumačili kako je dvoglavi orao austrijski, a jednoglavi rimski te je skulptura ostala na vrhu gradske kupole u tom obliku sve do 1949. godine.

Ipak, orao je i u takvom krnjem obliku preživio sve do 1949. godine kada su ga tadašnje komunističke vlasti označile kao buržoaski i nenarodni simbol te ga dale skinuti i razbiti na komade, 20. siječnja 1949. godine. U tome nisu u potpunosti uspjeli, budući da su Riječani koji su tada bili među radnicima brodogradilišta ‘3. Maj’ kojima je naređeno skidanje orla, uspjeli sakriti nekoliko komada brončane statue te ga do danas sačuvati u gradu na nekoliko lokacija.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI