PRIČEKAJTE S KUPNJOM STANA: Ekonomski analitičar otkriva da su cijene prenapuhane i kada se očekuje njihov pad

Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Ekonomski analitičar Damir Novotny za Dnevno.hr komentira neke od najvažnijih ekonomskih događaja koji su obilježili gospodarski život Hrvatske u proteklom tjednu.

Prvi takav događaj je sigurno turistička sezona, koja je usprkos svim zaprekama, puno bolja nego što je itko očekivao. Tako se čak i premijer Plenković prošlog tjedna za vrijeme posjeta Rijeci pohvalio kako se u Hrvatskoj odmara više od milijun turista i kako postižemo neke od najboljih rezultata na Mediteranu.

Trebamo li se hvaliti time ili trebamo biti zabrinuti zbog uspjeha hrvatskog turizma pitali smo Novotnyja.


“Jedna od najgorih stvari koje možemo napraviti je pridavati toliku važnost turističkom sektoru”, govori Novotny.

Ističe kako zemlja što ima veći udio turizma u BDP-u, to je siromašnija, a to je nažalost vidljivo u Hrvatskoj.



“U razvijenim turističkim zemljama kao što su Francuska, Italija i Austrija koje bilježe neusporedivo veći broj noćenja od Hrvatske, udio turizma u BDP-u je nekih 5-6 posto, što je i prava mjera u razvijenim zemljama. Nažalost, to nije slučaj u Hrvatskoj koja je uz Grčku zemlja čiji je udio turizma u BDP-u jako velik, blizu 20 posto”.

Novotny ističe kako se pokazalo da se drugi sektori puno brže oporavljaju od krize, dok turistički sektor bez državnih potpora ne bi mogao preživjeti.

“Nažalost, poznato je da turistički poduzetnici u svojim poduzećima nemaju akumuliran kapital koji bi im mogao pomoći preživjeti krizne godine koje se uvijek događaju te kad se dogode trebaju pomoć države. U svakom slučaju dobri rezultati turističke zajednice su dobri za lokalnu zajednicu, za iznajmljivače kojima je to glavni izvor prihoda, ali na razini nacionalne ekonomije pridavati toliku važnost turističkom sektoru jednostavno nije primjereno”.

Hrvatski poduzetnici upozoravaju kako bi više cijene sirovina i nemogućnost nabavljanja istih mogli dovesti do viših cijena proizvoda na jesen. To znači da se uz više cijene hrane možemo ‘veseliti’ i višim cijenama automobila, računala, bijele tehnike, namještaja.

Novotny objašnjava kako ipak nije sve tako crno i da pandemija uz sve nevolje možda i nije bila tako loša za distribucijski lanac.

“Prošla godina je bila prijelomna u organizaciji proizvodnje. Prije pandemije Europa se u mnogim sektorima oslanjala na nabavne lance iz azijskih zemalja. Sada se situacija popravlja i više se toga može napraviti u Europi. Europa već mjesecima svjedoči nedostatku čipova i sada nekoliko velikih njemačkih proizvođača čipova ubrzano rade na proširenju svojih kapaciteta da bi europsko tržište bilo samodostatno”, govori Novotny.

Ističe kako najveće promjene vidimo u auto-industriji koja je posljednjih 20 godina veliki broj svojih komponenti nabavljala s Dalekog istoka, ali i to se mijenja.

“Hoće li cijene sirovina rasti najviše ovisi o cijenama nafte, ali njezine cijene nisu rasle u zadnje vrijeme i ne bilježimo značajniji trend rasta. Cijena sirove nafte se neće popeti na onu razinu koja je bila 2009.-2010. jer se proizvođači okreću obnovljivim izborima energije i smanjuje se proizvodnja nafte”.

Dobre vijesti dolaze s tržišta nekretnina. Naime, u Hrvatskoj je u lipnju izdana 771 građevinska dozvola, što je 12,9 posto više nego u lipnju prošle godine, od čega je broj građevinskih dozvola za zgrade veći za 16,1 posto, dok je za ostale zgrade ostao na svibanjskoj razini.

Što to znači da sve one koji su u ovoj i sljedećoj godini željeli riješiti stambeno pitanje odgovara ekonomski analitičar.

“Zbog velikog rasta ponude javlja se na strani ulagača veliki broj onih koji sad žele profitirati od visokih cijena pa se sad gradi više nego što se gradilo proteklih godina”, objašnjava Novotny.

Smatra da je jedan od krivaca za eksploziju cijena na tržištu nekretnina i Vlada koja je subvencionirala nabavu stanova.

“To što je Vlada napravila je potpuno pogrešno jer se zbog njezine intervencije stvorila potražnja koja nije realna. Naime, Hrvatska prema zadnjem popisu stanovništva ima 30 posto viška stambenog prostora, a bit će zanimljivo vidjeti što će pokazati novi popis stanovništva”.

Ističe kako je vrlo teško razumjeti što se događa na tržištu nekretnina, je li potražnja realna i dolazi iznutra ili se radi o špekulativnoj potražnji jer ljudi kupuju stanove kao investiciju očekujući nastavak rasta cijena nekretnina i povratak turista u velike gradove.

“Rijeci, koja je dosad izbjegla visoki rast cijene nekretnina, sada se događa isti scenarij kao i u ostatku Hrvatske. Cijene stanova rastu, potražnja je velika, ali ne dolazi od građana Rijeke, već najviše iz inozemstva”.

Novotny kaže kako Hrvatska postaje dio velikog europskog tržišta nekretnina, a nakon ulaska u eurozonu to će se još pojačati.

“Hrvatska, osobito njezina obala, postat će atraktivna za ulaganje u nekretnine kao što su to Španjolska i Portugal. Od toga će imati koristi građevinski sektor, ali tu nema puno sreće za hrvatske građane koji će se morati boriti s cijenama koje ne mogu priuštiti i tako sve teže moći riješiti svoje stambeno pitanje”.

“Važno je ipak napomenuti da su cijene nekretnina i cijene dionica u ovom trenutku prenapuhane i ne možemo isključiti da će se u roku 3 do 5 godina, a možda čak i ranije dogoditi ispuhivanje balona – izravnavanje prenapuhanih cijena nekretnina i dionica s onima realnima”, ističe Novotny.

“Trenutačno visoka ponuda novca drži kamatne stope niskima i tako će se to i nastaviti. Stanovi se ne kupuju radi potrebe zadovoljavanja potrebe stanovanja nego se kupuju za špekulativno trgovanje. Tako sam nedavno bio u Čakovcu i vidio kako ljudi kupuju stanove i drže ih praznima, parkiraju svoje viškove štednje u stanove misleći kako je to najbolje ulaganje. Jesu li bili u pravu, vidjet ćemo”, kaže Novotny.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI