Hrvatska stranka prava (HSP) najstarija je politička stranka na prostoru današnje Hrvatske, a prema službenim podacima, osnovana je 26. lipnja davne 1861. godine, odnosno prije 160 godina.
Stranka koja je obilježila hrvatsku političku povijest, sudjelovala u svim političkim previranjima na ovim prostorima te bila puna istaknutih imena koja su dala svoj obol današnjoj društvenoj i političkoj karti Hrvatske, prolazila je kroz brojna turbulentna razdoblja.
HSP kojeg poznajemo od devedesetih godina, zapravo je sljednica Stranke Prava koja je djelovala u vrijeme Austro-Ugarske i Hrvatske stranke prava koja je djelovala u vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Stranka je to čiji su začetnici i ideolozi dr. Ante Stračević i dr. Eugen Kvaternik.
Osnutak modernog HSP-a seže u studeni 1989. kada iz HDS-a, stranke koju su osnovali “proljećari” dr. Marko Veselica s dr. Vladimirom Veselicom i Ivanom Gabelicom, istupaju neki članovi središnjeg odbora stranke, među kojima su bili i Krešimir Pavelić i Ante Paradžik. Njih dvojica sudjelovali su u osnivanju kako HDS-a, tako i HDZ-a, ali su istupili iz tih organizacija jer su smatrali da ni jedna ni druga stranka “nisu autentične hrvatske državotvorne stranke, jer u svojim političkim programima zagovaraju rješavanje hrvatskog nacionalnog pitanja u okvirima jugoslavenske federacije, odnosno konfederacije”.
Imali su plan obnoviti Starčevićevu Hrvatsku stranku prava kao stranku koja se zalagala za hrvatsku nezavisnost. U to vrijeme stiglo je iz Beča u Zagreb pismo Dobroslava Parage, vodećeg jugoslavenskog disidenta koji je svojevremeno tužio Jugoslaviju zbog torture na Golom otoku, za osnivanje osnivačke skupštine HSP-a. Nakon pročitanog pisma, Ante Paradžik osnovao je u Zagrebu Inicijativni odbor za obnavljanje HSP-a.
U početku su Odbor za obnavljanje HSP-a činili Paraga, koji je tada boravio u SAD-u, Paradžik i Krešimir Pavelić, a mnogi ugledni hrvatski građani koji su pozvani da se pridruže stranci, odbijali su sudjelovati u obnovi i radu stranke zbog straha od političkih pritisaka i mogućih posljedica.
Ono što je tih godina obilježilo djelovanje HSP-a, svakako je 21. rujna 1991. i mučno ubojstvo tadašnjeg dopredsjednika Ante Paradžika.
U Sesvetama se tog dana s dvojicom suputnika u automobilu vraćao iz Križevaca gdje je taj dan utemeljena podružnica Hrvatske stranke prava. Na tom skupu Paradžik je kritizirao hrvatsku vlast, povezujući je s komunizmom i jugoslavenskim obavještajnim službama:
“Tko je god bio veći komunist, udbaš, kosovac, dobio je kod nas ministarsko mjesto!”, govorio je tada.
S obzirom na ratno stanje, policijske patrole zaustavljale su ih svakih nekoliko kilometara radi rutinske kontrole. Na posljednjoj kontroli, oko 22 sata, policajci su ispalili 60 metaka, većinom u suvozačevo sjedalo, gdje je sjedio Paradžik. Na mjestu je ostao mrtav.
Dobroslav Paraga također se trebao nalaziti u vozilu, međutim, on je izbjegao smrt odustavši od putovanja u posljednji trenutak. Mediji u Hrvatskoj tada su prvi put počeli upotrebljavati sintagmu “političko ubojstvo”, koju su neposredno nakon Paradžikova ubojstva izrekli predsjednik HSP-a Dobroslav Paraga i vođa HSLS-a Dražen Budiša.
Paradžikovi ubojice osuđeni su tek 1993. godine.
Paraga i Paradžik osnovali su Hrvatske obrambene snage – HOS, koje su sudjelovale u obrani Hrvatske, a potom i Bosne i Hercegovine. Predsjednik i dopredsjednik HSP-a izjavljuju tada kako oni “prestaju biti samo političari i postaju vojnici” te kako će se domaća i svjetska javnost ubrzo uvjeriti u snagu HSP-a i HOS-a. Stranka je imala ogranke i u istočnoj Bosni, a neki od poznatijih HSP-ovaca muslimana bili su tada Alija Šiljak, član predsjedništva stranke i jedan od utemeljitelja HOS-a te Fuad Muhić, sarajevski sveučilišni profesor, politički savjetnik stranke, također ubijen 1992. u Sarajevu pod nerazjašnjenim okolnostima.
Mnogi su tih godina HSP smatrali ozbiljnom strankom koja se zalaže za hrvatsku opstojnost i suverenost, a nauk Ante Starčevića temeljem slobodne misli i državničke politike te prije svega pravednosti i pravaštva.
Ipak, kroz godine su se unutar stranke događala velika previranja, stranku su vodili političari različitih preferencija i karaktera, a stranka se nekoliko puta razilazila i cjepkala na različite manje stranke. Kroz stranku su još prolazila mnoga jaka imena poput Tončija Tadića, Ante Đapića, Ante Prkačina, pa sve do danas iz poznatog gradonačelnika Gospića Karla Starčevića.
Kakva je danas situacija s tom strankom i ima li HSP budućnost, saznali smo od Doc. dr. sc. Ivice Granića, nekadašnjeg člana Predsjedništva HSP-a.
Iako mnogi HSP smatraju mrtvom strankom, Granić se ne slaže s tom tezom: “Iako mnogi žele da ta stranka umre, to se ne može dogoditi. Zato što je pravaštvo prije svega – ideja. Ideja koja okuplja ljude koji se slažu oko istih vrijednosti, a one su univerzalne. Sloboda pojedinca, prije svega pravednost za sve. Nije pravaštvo palo s neba, niti je Ante Starčević izmislio ideologiju iz koje je proizašla stranka. To su razmišljanja i praksa brojnih povijesnih ljudi, filozofa, teoretičara i političara. Na svim tim temeljima izrastao je HSP i kao takva ne može propasti”, rekao je Granić i dodao gdje je problem te nekada jake parlamentarne stranke.
“Dakle problem nije ideja, nego onaj drugi dio. A to su političke elite, to je sama stranačka organizacija koja bi trebala baštiniti i provoditi ideju pravaštva. Od devedesetih godina, uz iznimke i kvalitetne ljude, strankom su upravljali uglavnom nekvalificirani ljudi. Bilo je tu naravno velikih ljudi od samog začetka, odnosno obnavljanja stranke, poput Tončija Tadića, a li na koncu su uglavnom stranku vodili nedorasli političari”, objasnio je Granić.
Ovaj bivši visokopozicionirani HSP-ovac smatra da, unatoč tome što napominje da pravaštvo ne može propasti, stanje u stranci nikada nije bilo gore.
“Danas je to sve skupa čista katastrofa. Nema pravih ljudi. Osim iznimki poput Popovače i Gospića, gdje su Josip Mišković i Karlo Starčević, ostalo nije vrijedno spomena”, jasan je Granić.
Napomenuo nam je Granić i jedan detalj koji je doprinio teškoj sudbini HSP-a od osnivanja države.
“Ne postoji stranka u Hrvatskoj na koju je toliko vršena agresija izvana. Osim nevjerojatnih političkih pritisaka i napada, imali smo čak i brojna ubojstva i fizičke likvidacije. To nisu bili samo čelni ljudi stranke, nego i brojni drugi članovi. Stranku su pokušavali razvaliti sa svih strana”, rekao je Granić.
Podsjećamo, HSP danas nije parlamentarna stranka, a na lokalnim izborima 2021. dobili su gradonačelnika Gospića, Popovače te načelnika općine Podbablje gdje su izašli na izbore s Nezavisnom listom.
Nakon izbora je politički analitičar Jakov Žižić prokomentirao njihov rezultat i budućnost stranke.
“Izvanparlamentarni HSP ima više gradonačelničkih mjesta nego Domovinski pokret, Most, HSS, HNS, Reformisti”, napisao je tada Žižić.
Iako to danas mnogi ni ne znaju, trenutno je predsjednik stranke Nikica Augustinović.
Stranka se nekoliko puta dijelila te su redom osim HSP-a osnovane i Hrvatska čista stranka prava te Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević.