PRVI OZBILJNI PORAZ PLENKOVIĆEVE POLITIKE: Milanović je pravi pobjednik prikupljanja potpisa, uspjelo mu je ono što nikome nije!

Pobjeda, tako u Mostu nazivaju dovoljan broj potpisa koje su prikupili kako bi pokrenuli referendum na kojem će se odlučivati o primjeni covid-potvrda, kao i o ukidanju Nacionalnog stožera. Kada govore o pobjedi, mostovci zapravo aludiraju na to da su, osvajajući simpatije dijela građana, uspjeli nadigrati premijera Andreja Plenkovića i njegov HDZ koji od početka pandemije koronavirusa provodi ono što Nacionalni stožer odluči, tvrdeći kako među njima sjede stručnjaci koji su nadležni za to da u ovim izvanrednim vremenima odlučuju o zdravlju nacije.

Svjesni toga da su naciji mjere dozlogrdile, mostovci su svojim referendumom odlučili politički profitirati, spontano su se oko njih okupile desne parlamentarne opcije, potporu im je dao Domovinski pokret i dio Suverenista, koji su se u međuvremenu odrekli svojeg najistaknutijeg člana Hrvoja Zekanovića koji se priklonio cijepljenju te se time, prema tezama iz redova svoje donedavne stranke, svrstao uz bok premijeru Plenkoviću koji će ga poslije već negdje i nekako zbrinuti.

Je li Zekanović “luzer” koji je propustio val ujedinjenja ili je hrabar političar koji je na vrijeme prepoznao opasnosti koje sa sobom nosi Mostov referendum, teško je reći, o tom pitanju moći će se govoriti s vremenskim odmakom. No nedvojbeno je da su mostovci s dovoljnim brojem potpisa stvorili glavobolje premijeru Plenkoviću koji je zakonskim izmjenama nastojao sankcionirati protivnike cijepljenja i one koji pokazuju otpor covid-potvrdama. Nakon dovoljnog broja građanskih potpisa u nezavidnom je položaju i Ustavni sud na kojeg Plenković računa kao na svog braniča od provedbe referenduma.


 

Međutim, ni ustavnim sucima nije se milo zamjerati građanima, koji bi nakon njihove odbijenice ponovno mogli izaći na ulice, ovaj put u prosvjedu koji ne mora nužno biti miran i dostojanstven. U Mostu su, kako kažu, spremni na sabotaže, pozivaju se na ranije referendumske pokušaje te aludiraju na Lovru Kuščevića i navodne ukradene potpise za referendum o izmjeni izbornog zakona te na tragu onih Milanovićevih prozivki aludiraju na to da je na čelu Ustavnog suda sudac Šeparović koji je ujedno kumski povezan s HDZ-ovim doajenom Vladimirom Šeksom.



Hoće li HDZ doista ukrasti Mostu referendum, nije poznato, ali je zato poznato da ih je uz 50.000 volontera, Željku Markić i dio crkvenjaka izravno podržao upravo predsjednik Republike koji je zbog toga ušao u žestok okršaj sa svojim nekadašnjim stranačkim kolegom, šefom SDP-a Peđom Grbinom. Tenzije su se u odnosima između Milanovića i Grbina do te mjere intenzivirale da su u Partiji počeli razmišljati o tome da na idućim predsjedničkim izborima ne daju potporu Milanoviću kao svojem predsjedničkom kandidatu. Naime, kako objašnjavaju naši sugovornici iz SDP-a, Milanović je počeo okupljati desnicu te preko nje rušiti Plenkovića, no to okupljanje koje predsjednik provodi za SDP-ovce se provodi na pogrešnoj strani pa oni u tom cirkusu nemaju namjeru sudjelovati.

Ne plaši se Milanović tih prijetnji iz Partije, uspoređuje ih s tigrom od papira, pa iz njegova tima samouvjereno poručuju kako SDP, sve i da hoće, u svojim redovima drugoga kandidata za predsjedničke izbore nema, osim ako ne žele da i na izborima za Pantovčak prođu onako kako su prošli na lokalnim izborima u Zagrebu. Budući da je i sam Plenković siguran da je referendum protiv stožerokracije Milanovićevo maslo, odlučio je potpuno promijeniti svoj odnos prema njemu pa se od Milanovića posve ohladio, izašao je iz svih sukoba te sada, kako tvrde upućeni, čeka da Milanović sam padne u svojim ratovima, pri čemu u HDZ-u aludiraju na to da je predsjedniku rejting već počeo padati.

Osim što razmišljaju o Milanoviću, u vladajućim redovima promišljaju i o strategiji koju će provesti u slučaju da se referendum doista održi i okrene u Mostovu korist, pa se tako kao jedna od opcija spominje uvođenje obaveznog cijepljenja, koje je nedavno nagoviješteno i s najviših razina u Europskoj komisiji. No s time se Plenković ne misli istrčavati, cilj mu je nastupati oprezno, balansirajući s građanima koji su prema cijepljenju ionako odavno skeptični.

Imaju u priči s referendumom i mostovci svoje ciljeve, osim što se time nastoje vratiti na staze stare slave te očekuju da bi im nakon ovoga rejting mogao nastaviti rasti, savezništvo koje se spontano formiralo na desnici kane očuvati kako bi do parlamentarnih izbora osigurali koalicijski potencijal kroz ujedinjenu desnicu. Sve to veliki su i dalekosežni planovi koji bi se mogli raspasti po putu, jer ako je vjerovati ustavnim stručnjacima, Mostova inicijativa i njihova pitanja su besmisleni. Naime, nije moguće referendumskim pitanjem ukinuti koronu i proglasiti je nepostojećom pojavom.

 

Kada bi kojim slučajem Plenković pristao na ukidanje covid-potvrda, to znači da bi Hrvatska odustala od mjera za zaštitu od zarazne bolesti, a takvo što do kolapsa bi dovelo zdravstveni sustav. Osim toga, među pravnim stručnjacima vlada stav kako ovo i nije tema o kojoj bi trebala odlučivati politika, već stručnjaci koji se pandemijom bave od njezina početka. Možda oni koji tvore Stožer nisu najpopularniji, ali ukinuti Stožer prema nekim pravnim stručnjacima značilo bi ulazak u ozbiljan rizik koji si Plenković ne može i ne želi priuštiti.

“Tražiti da u vrijeme pandemije sigurnosne mjere donosi Hrvatski sabor, a ne neko izvršno tijelo, problematično je sa stajališta inherentnog ustavnog načela diobe vlasti, tj. sa stajališta ustavnog identiteta. Može li zakonodavna vlast preuzeti inherentno izvršne ovlasti? I to još na temelju zakona, a ne na temelju Ustava RH. S jedne strane, jasno je da ne može zakon mijenjati diobu vlasti, tj. ne može zakon oduzeti izvršne ovlasti. S druge, praktične strane, kako nešto što je u biti operativna odluka može prijeći u nadležnost ‘spore’ zakonodavne vlasti”, pita se ustavna stručnjakinja Sanja Barić te napominje kako je pitanje sadrži li predloženo zakonsko rješenje novum. “Je li Hrvatski sabor mogao i dosad promijeniti neku mjeru, je li mogao intervenirati? Mogao je. Time što nije, dao je prešutnu suglasnost za sadržaj mjera. Uz to, ovlaštenje za donošenje mjera usvojio je sam Sabor, a Ustavni sud potvrdio kao valjanu pravnu osnovu.”

“Osim toga, pod uvjetom da prođe ustavotvorni referendum, onda ionako izvanredno ograničenje ljudskih prava ‘ide’ putem 2/3 saborske većine koja je dala ovlast Stožeru civilne zaštite već u proljeće 2020. Kružni argument. I redundantnost zakonodavnog referenduma jer je samorazumljivo prema prijedlogu za ustavotvorni referendum … koji je redundantan sam po sebi. Ali dobro, hajde, neka. Dolazimo na treći problem, a to je prijedlog različitog tretiranja pojedinih mjera koje su trenutno na snazi, tj. posebno izdvajanje ove zadnje mjere (koja se odnosi na covid-potvrde i njihovu primjenu na državne dužnosnike, lokalnu samoupravu itd.). Nema nikakvog ustavnopravnog utemeljenja za različito tretiranje ove mjere u odnosu na sve ostale mjere. Očito da se cilja samo na tu mjeru, a ostalo je dekor”, poručuje Barić.

Barić smatra da zakonodavni referendum ima ozbiljne ustavnopravne probleme zbog kojih bi teško mogao proći test ustavnosti pred Ustavnim sudom. Što god da stručnjaci mislili, nedvojbeno je da je Most oko sebe uspio okupiti kritičnu masu i da su njihovi prikupljeni potpisi bolan udarac za premijera Plenkovića koji već dvije godine svoju poziciju i svoju vladu bazira i popularizira kroz borbu protiv pandemije. Na toj borbi uspio je osvojiti parlamentarne izbore te se držati na vrhu ljestvica popularnosti, sada kada Most uspješno kreće u svoju akciju, moglo bi se reći kako su prikupljeni potpisi prvi ozbiljniji poraz Plenkovićeve politike.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI