PRVI POTEZI PREDSJEDNIKA VRHOVNOG SUDA: ‘Sudovi moraju imati jednak pristup prema svim strankama’

Foto: Patrik Macek/Pixsell

Novi predsjednik Vrhovnog suda konačno je izabran. Radovan Dobronić svoje imenovanje u vrh sudbene vlasti prvenstveno želi iskoristiti za unaprjeđenje pravosuđa “na način koji će kod građana i poduzetnika stvoriti osjećaj jačanja pravnog reda te pravednog djelovanja sustava”.

Kako ističe “istodobno mu je cilj poboljšati uvjete za rad sudaca i svih sudskih službenika i namještenika”.

Dobronić je od ranije poznat kao trgovački sudac koji je presudio u korist korisnika kredita u švicarskim francima.

“Slika pravosuđa će se postupno poboljšati u onom trenutku kada sudovi svojim presudama u javnosti stvore utemeljeni osjećaj da se sudi ujednačeno te da sudovi imaju jednak pristup prema svim strankama. I onda kada presude budu ne samo formalno zakonite nego i životno opravdane, razumne i ujedno pravedne. Radi se upravo o bitnom dijelu koji do sada nije bio u dovoljnoj mjeri zastupljen u sudskoj praksi”, rekao je predsjednik Vrhovnog suda.

Dobronić je po dužnosti i čelnik Državnog izbornog povjerenstva. On smatra da će postići dobru suradnju sa svim sucima te Državnim odvjetništvom i ostalim dijelovima sustava.



“U ovom slučaju bi se moglo cijeli sustav opisati kao koaliciju saveznika i u skladu s tim ću i postupati”, rekao je.

Dodao je kako nije ispravan pristup u kojemu se čitav sustav sudbene vlasti pokušava dovesti “gotovo u neki sustav vojničke hijerarhije”.

“Sudac je u radu prvenstveno motiviran svojom odgovornošću, a ne zato da bi ispunio bilo kakvu normu jer normirani sudac nije sudac nego neka vrsta pravosudnog činovnika. Čini mi se da se to u jednom dijelu ne shvaća dovoljno, odnosno postoji bojazan da bez norme suci ne bi ništa radili”, rekao je Dobronić.

Podsjetimo, za njega se za vrijeme kandidacijskog postupka za sadašnju dužnost doznalo da je upravo zbog neispunjavanja norme bio pod stegovnim postupkom Državnog sudbenog vijeća (DSV).

Premda ističe da je prikazivanje sudaca kao neradnika “u potpunosti neprihvatljivo te je istina u velikom dijelu upravo suprotna”, već u kratkom roku na čelu Vrhovnog suda primijetio je da su “u vrlo malom broju slučajeva suci zaključili glavne rasprave, ali u zakonskom roku nisu izradili i otpremili presude”.

“Takve situacije svakako treba izbjegavati. Ne samo da nema razloga da stranke ne dobiju otpravak presude nego je takvo postupanje suca suprotno i načelu neposrednosti s obzirom da svakim danom kojim odlaže donošenje presude gubi svježinu i sjećanje na okončani postupak i sve dokaze koje je u njemu izveo”, naglasio je predsjednik Vrhovnog suda.

Dobronić smatra da na količinu i kakvoću sudačkog rada istovremeno loše djeluju tri činjenice – fizički uvjeti u kojima sudovi rade, stupanj i način rada informatičke podrške (e-spis) te sudačka norma.

Istaknuo je kako je potrebno mnogo toga promijeniti te da se to “može učiniti postupno tako da većina sudačkog korpusa pristane na ovo što predlaže”.

Izrazio je nadu da će se to dogoditi, a djelovanje će temeljiti na onom što se u grubim crtama može opisati u tri riječi: koncepcija – organizacija – odgovornost.

“Ako pored toga uspijem postići dobru suradnju s Ministarstvom pravosuđa u određenim pitanjima izmjene ili dopune pojedinih zakonskih odredbi efekt svega bi mogao biti bitno veći i brži. Bitno je prihvatiti da se sudovi uvijek nalaze po prirodi svoje funkcije u položaju da mogu puno bolje i potpunije uočiti probleme i izvore problema”, zaključio je predsjednik Vrhovnog suda.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI