Uz to što su zastupnici Mosta nedavno problematizirali članarinu Hrvatske gospodarske komore, njihov Zvonimir Troskot najavio je počatak prikupljanja potpisa oporbe za ukidanje obvezne članarine Hrvatskoj obrtičkoj komori, budući da obrtnici, prema njegovim riječima, smatraju kako im njihova komora nije na usluzi niti im pruža kvalitetnu uslugu. Slijedom toga, Most se i u ovom slučaju zalaže za dobrovoljnu članarinu.
“Važno je naglasiti jednostavnu logiku: ako je komora korisna, obrtnici će plaćati dobrovoljnu članarinu, a ako nije, onda nije pošteno tražiti od obrtnika plaćanje te usluge”, rekao je Troskot na konferenciji za tisak. Malo je poznato da članarina Obrtičkoj komori mjesečno iznosi 76 kuna, a prihodi od članarina, prema posljednjim dostupnim podacima, u porastu su od deset posto pa iznose 14.635.007 kuna, dok su članarine prije dvije godine bile 65 posto njihovih ukupnih prihoda.
Ovom komorom dugi niz godina upravlja Dragutin Ranogajec koji nije pretjerano medijski eksponiran. Riječ je o obrtniku trgovačke struke koji je, prema službenoj biografiji, vlasnik knjigovodstvenog servisa. Od 1990. aktivno je uključen u rad raznih obrtničkih asocijacija na lokalnoj razini. Bio je predsjednik Sekcije za trgovinu te član Upravnog odbora Udruženja obrtnika Krapine, a od 2004. godine obavljao je niz dužnosti u tijelima Obrtničke komore, prvotno također u svojoj Krapinsko-zagorskoj županiji gdje je, uz ostalo, predsjedao lokalnim ogrankom Obrtničke komore. Jedno vrijeme bio je član Upravnog odbnora i predsjednik Odbora za gospodarstvo, ali i Odbora za europske integracije te potpredsjednik Odbora za financije HOK-a. Uza sve ostalo, Ranogajec je bio član Vijeća za gospodarska pitanja bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.
O problematičnom poslovanju Obrtničke komore godinama se progovara, jedno vrijeme govorilo se čak i o kriminalističkoj policiji koja je nadzirala njihovo poslovanje dok su se obrtnici bunili problematizirajući ulogu ne samo ove institucije već i samog predsjednika Ranogajca koji za svoj posao u Komori prima naknadu od 10-ak tisuća kuna mjesečno. Raspolaže službenim Audijem te godišnje natuče i do 80-tak tisuća kilometara pošto je neprestano na putovanjima. Povremeno iz ureda izbiva po 15-tak dana jer je neprestano u inozemstvu.
Gotovo 30 posto prihoda Komore odlazi na plaće zaposlenika, u Komori radi oko 50-ak stručnjaka s ugovorom o radu koji su zaposleni na neodređeno vrijeme, a na plaće im se godišnje izdvaja preko osam milijuna kuna, od čega se milijun odnosi na doprinose.
Više od 200 tisuća kuna u Komori odlazi na putovanja, oko 300 tisuća kuna donedavno je iznosila naknada njihovih zaposlenih za odvojeni život, a 50-ak tiusća kuna izdvaja se za stručna usavršavanja zaposlenih. Intelektualne i osobne usluge plaćaju oko 100 tisuća kuna, godišnje im je na troškove reprezentacije odlazilo i do 400 tisuća kuna, dok na mobitele godišnje troše više od pola milijuna kuna.