Rat u Ukrajini negativno se odražava na svjetsko i hrvatsko gospodarstvo. Tako su i mirovinski fondovi, zbog pada cijena dionica i obveznica diljem svijeta, u siječnju i veljači zabilježili pad imovine za oko tri milijarde kuna. Prosječan prinos je bio negativan i iznosio je -3,27 posto, objavio je Dnevnik HRT-a.
Ipak u prvoj polovini ožujka gubitak je djelomično nadoknađen, a imovina fondova porasla je za jednu milijardu kuna. Takve su oscilacije u dugoročnim fondovima normalne te ne bi trebale ugroziti buduće mirovine.
Početak godine donio je pad na svjetskim burzama, prvo zbog monetarnih poteza središnje banke SAD-a, a zatim je počela i invazija na Ukrajinu. Sve zajedno smanjilo je neto vrijednost imovine u četiri hrvatska obvezna mirovinska fonda za oko tri milijarde kuna.
“Međutim, već u prvoj polovini ožujka došlo je, kao što smo očekivali – do velikog oporavka mirovinskih fondova odnosno njihovih udjela. Tako da je u tom dijelu za oko milijardu kuna povećana vrijednost udjela”, rekao je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe.
Mirovinski fondovi još su težu situaciju imali i 2020., kada im je u prvih 40 dana pandemije vrijednost imovine pala čak 6 milijardi kuna, ali je do kraja godine sve nadoknađeno.
Hrvoje Stojić, makroekonomist PBZ Croatia Osiguranja istaknuo je kako je kolebljivost na financijskim tržištima gotovo svakodnevni dio poslovanja. Rekao je kako su oscilacije u nekim razdobljima znale biti i veće nego ove godine.
Ministar financija Zdravko Marić je rekao kako “uz sve ove izazove, mirovine nisu uopće upitne”.
“Dakle, likvidonosno svi izazovi s kojima se mi kao proračunski korisnici suočavamo neće ni blizu dovesti ni do kakvih problema i teškoća. Nisu ni u nekim isto tako teškim okolnostima, osobito početkom COVID-a, pa tako neće ni danas”, naglasio je Marić.