N1 javlja da su u utorak navečer su ruski državni mediji objavili da je u 92. godini preminuo posljednji predsjednik SSSR-a Mihail Gorbačov.
Mnogi ga povjesničari smatraju jednim od najvažnijih osoba druge polovice dvadesetog stoljeća, pišu svjetske agencije.
Gorbačov je bio posljednji vođa SSSR-a, okončao je hladni rat bez krvoprolića, ali nije uspio spriječiti raspad Sovjetskog Saveza. Podnio je ostavku na svoj položaj 25. prosinca 1991., a Sovjetski Savez se raspao nakon 69 godina.
Međutim, za mnoge u Rusiji posljednji predsjednik SSSR-a je bio izdajnik, a sovjetski nostalgičari mu zamjeraju što je dopustio raspad zemlje koju su komunisti 70 godina gradili na ruševinama carske Rusije, a da je riječ o velikoj geostrateškoj pogrešci, nekoliko je puta ocijenio i Vladimir Putin.
Mnogi nikada nisu oprostili Gorbačovu turbulencije koje su njegove reforme izazvale, smatrajući kasniji pad životnog standarda previsokom cijenom za demokraciju.
Uz posljednjeg sovjetskog vođu, ove godine umrli su i potpisnici Beloveškog sporazuma iz Ukrajine (Leonid Kravčuk), Bjelorusije (Stanislav Šuškevič) i Rusije (Genadij Burbulis), pa sada mnogi Rusi traže “nadnaravnu simboliku” u tome.
Irina Alksnis iz državne novinske agencije RIA Novosti ga optužuje “za uništenu zemlju, za noćnu moru devedesetih, za milijune izgubljenih života u građanskim ratovima, etničkim čišćenjima, terorističkim napadima i ratovima bandi, za milijune nerođenih života”.
Nakon što ga je 30. lipnja posjetio u bolnici, liberalni ekonomist Ruslan Grinberg izjavio je novinskom izdanju oružanih snaga Zvezda: “Svima nam je dao slobodu – ali ne znamo što bismo s njom.”
Gorbačov je sa SAD-om sklopio sporazume o smanjenju naoružanja i partnerstvu sa zapadnim silama kako bi uklonio željeznu zavjesu koja je od kraja Drugog svjetskog rata dijelila tadašnji SSSR dijelila od ostatka Europe, čime je doveo do ponovnog ujedinjenja Njemačke.
Kad su prodemokratski prosvjedi zahvatili zemlje sovjetskog bloka, Gorbačov nije upotrijebio silu, za razliku od svojih prethodnika koji su poslali tenkove da slome ustanke u Mađarskoj 1956. i Čehoslovačkoj 1968. godine.
Ti su prodemokratski prosvjedi potaknuli težnje za samostalnošću 15 republika Sovjetskog Saveza te se SSSR u sljedeće dvije godine raspao na kaotičan način, pri čemu se Gorbačov uzalud borio da spriječi njegov kolaps.
“Povijesna sudbina Mihaila Gorbačova lekcija je za sve državnike. Nije važno koliko ste dobroga iskreno željeli i koliko su vas visoki ideali vodili. U konačnici se uzimaju u obzir samo stvarni rezultati vaših odluka i djelovanja,” zaključuje Aleksnis.