S KONFERENCIJE U ZAGREBU POSLANA JASNA PORUKA: ‘Žene čine 51 posto svjetskog stanovništva zato se zauzmite za sebe jer kad bi to bilo tako došlo bi i do promjena’

Foto: Vanesa Pandzic / CROPIX

U Oris Kući arhitekture u Zagrebu je u ponedjeljak započela konferencija Ruralne Europljanke – “European Rural Women” Projekt “ZaŽene – povezane znanjem i iskustvom” u organizaciji Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj “Klub članova Selo”.

Na konferenciji će sudjelovati stotinjak stručnjakinja i sudionica, a govorit će se o vrlo atraktivnim temama, kao što su izazovi ruralnoga turizma, održivi turizam kao nova prilika za žene u ruralnim područjima, razvoju inovacija u ruralnom poduzetništvu i mnogim drugim, a drugi dan je rezerviran za primjere iz prakse i okrugli stol: “Ruralne Europljanke u medijima i društvenom životu”.

Konferencija je započela panelom “Od izazova do uspjeha”, na kojoj su sudjelovale potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora i zastupnica Marijana Petir, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić i načelnica Općine Lovas Tanja Cirba.

Hrvatska je postala članica Unije 2013., pred nama je ulazak u Schengen i eurozonu. U Hrvatsku su tijekom ovih godina došla impresivna sredstva iz europskih fondova koja smo potrošili s više-manje uspjeha na različite načine, ali općenito je mišljenje da se rezultati ulaganja iz EU vide.

Potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica tom prilikom je rekla: “Demografija se čini važnom temu za Hrvatsku, ali i Europsku uniju u cjelini u ovom trenutku”.



“EK ima dva prioriteta koje smo uspostavili 2019., a to se Europski zelena dogovor i digitalna Europa, ali tu je i treći – demografske promjene – koji se provlači na sva područja života. Na kraju prvog izvješća, što je bio prvi zadatak u EK, ustanovili smo da 80 posto geografski europskog teritorija pokriveno ruralnim područjima, a na njemu živi samo jedna trećina europskog stanovništva”, dodala je Šuica.

Foto: Vanesa Pandzic / CROPIX

Zatim je poručila kako “postoji ogromni potencijal na ruralnom području koji može biti bolje iskorišten, jer kad bi u ruralnim područjima postojalo sve ono što postoji i urbanim područjima, onda ne bi bilo razloga za preseljenje, što je jedan od glavnih konflikata u Europskoj uniji. Nekada je to bio konflikt između istoka i zapada, ali danas to nije tako, nego je ruralno protiv urbanog”.

“Zbog čega ljudi ne mogu i ne žele živjeti na selu? Zato što nema usluga, nema škola i vrtića, nema onih usluga zbog kojih bi mladi željeli ostati živjeti na selu. Iznad svega je taj digitalni prioritet, trebamo širokopojasni internet u svim područjima Hrvatske i Europe, i to je onaj krajnji cilj. Danas više nije pitanje gdje živiš nego koliko si dobro povezan,” istaknula je potpredsjednica EK-a.

Naglasila je da “kad govorimo o ruralnoj Europi, mi smo usvojili jednu vrlo zanimljivu strategiju za razvoj ruralnih područja do 2040., kojom želimo potaknuti razne regije EU da postanu zanimljivije, atraktivnije i uspješnije, a to mogu samo sredstvima koje je neophodno upotrijebiti na tim područjima. Kad govorimo o ruralnom, ne govorimo samo o poljoprivredi, već o svemu onom ostalom što treba postojati u ruralnim područjima”.

“U zadnjih 50 godina europsko stanovništvo u prosjeku živi 10 godina duže. Zbog toga smo usvojili i paket zakona o dugoročnoj skrbi, skrbi o djeci i skrbi o starijima. Mi smo zato i promijenili naše tzv. Barcelona ciljeve na način da 50 posto djece do tri godine moraju ići u vrtić i da 96 posto djece starije od tri godine mora ići u vrtić”, napomenula je Šuica.

Upozorila je kako “u ovom trenutku gotovo 8 milijuna žena ne sudjeluje na tržištu rada zato što moraju sudjelovati u neformalnoj skrbi, moraju voditi računa o svom djetetu ili o svom roditelju, što znači da imamo veliki nedostatak na tržištu rada, a istovremeno postoji i veliki nedostatak u njihovim karijerama. To je podatak za promišljanje”.

“Mi se bavimo stvaranjem uvjeta kako bi zemlje članice mogle stvoriti sve ono dobro i na ruralnom području, ali i rađanjem djece. Mi smo među prve tri zemlje koje smo zatražili drugi financijski paket Fonda za obnovu i otpornost, i idemo u dobrom smjeru”, zaključila je potpredsjednica EK za demokraciju i demografiju.

Foto: Vanesa Pandzic / CROPIX

Eurozastupnica Sunčana Glavak je tom prilikom kazala kako u kontekstu ruske agresiji na Ukrajini da dolazimo na teren gdje moramo propitkivati neovisnost ne samo o energentima, o dobavnim lancima hrane, o sigurnosti hrane i prostorima na kojima se hrana proizvodi.

“Moramo znati da smo u nekom kriznom okolišu u protekle dvije godine. Događaju se užasne stvari u Ukrajini, a najviše su pogođene žene koje su radile u ruralnom prostoru. Žene se koriste kao oružje, kao mete i to je sasvim novi aspekt o kojem nismo do sada dovoljno govorili”, upozorila je Glavak.

Također je istaknula kako “Hrvatska jest u europskom prosjeku kada se gleda koliki je prosjek žena vlasnik poljoprivrednog zemljišta. Mi moramo znati da je upravo  na inzistiranje premijera Plenkovića ovaj portfelj uvršten i dignut na visoku europsku razinu”.

“To je problem depopulacije, to je problem žena u ruralnom prostor da se žene suočavaju s odabirom hoće li raditi ili će brinuti o djeci, obitelji i starijim osobama. To su dostupnost socijalne skrbi, dostupnost digitalne mogućnosti”, navela je europarlamentarka.

Glavak je ustvrdila kako “okolnosti na europskom prostoru su se promijenile. Trebamo vidjeti na koji ćemo način mijenjati ruralni prostor. Ništa se neće riješiti preko noći. Ništa se neće riješiti u jednom mandatu ove Komisije ili ovog parlamenta”.

”Kad dođete na kraj svog radnog vijeka, tada pogledate financijski omjer plaća muškaraca i žena, i tada shvatite da kroz životni vijek žene jedan mjesec u godini rade besplatno. Toliki je jaz u plaćama i to moramo promijeniti. Ta ovisnost o partnerima otvara jednu sasvim novu, drugu priču. Financijska neovisnost je užasno važna”, zaključila je Glavak.

Foto: Vanesa Pandzic / CROPIX

Predsjednica odbora za poljoprivredu u Hrvatskom saboru Marijana Petir se osvrnula na to da lokalna vlast često zanemari ono što bi trebalo imati prioritet prilikom korištenja novaca iz fondova EU, pa je navela primjer izrade biciklističkih staza dok su prometnice pune rupa zbog čega nisu pogodne za promet vozilima.

Također, komentirala je mizogine i ružne komentare koje su dobile natjecateljice za uzornu seosku ženu, koje su se svodile na to, kako je rekla, da “se vratite u svoje selo”.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić je istaknula da se od 2000. godine pa do danas situacija po pitanju ravnopravnosti spolova u Hrvatskoj znatno poboljšala, ali je i spomenula da je ponekad žena drugoj ženi vučica, nastavljajući se na riječi Madeleine Albright, koje je izrekla u predsjedničkoj kampanji Hilary Clinton, a koje je parafrazirala Glavak:

Žene, postoji posebno mjesto u paklu za žene koje ne pomažu jedna drugoj”.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI