S Todorićem propada Hanžeković i svi koji su mu godinama služili

Davor Puklavec, Borna Filic, Marko Lukunic/ Pixsell

Propast Agrokora uznemirila je vlasnike Hanza Medije koji se zadužuju na sve strane pokušavajući održati na životu svoje medijsko carstvo, jer su ostali bez 30 milijuna kuna Todorićevih reklama.

Mediji bi u svakoj uređenoj državi, čemu Hrvatska teži, trebali biti jamac demokracije i kritičke samosvijesti. Da tome nije tako hrvatska javnost svjedoči više od dva desetljeća, unutar kojega su predstavnici medija, poput nojeva gurali glavu u pijesak, zanemarujući monopol i upitan procvast poslovnog carstva Ivice Todorića. Ali mediji nisu šutjeli jer ništa nisu znali! Šutijeli su jer je ”veliki Gazda” odriješio kesu koliko je trebalo, kupujući šutnju onih koji sebe nazivaju sedmom silom.

Tišina je medijskim prostorom harala i prije desetak godina, točnije u ljeto 2007. godine kada je Todorićev koncern Agrokor postao većinski vlasnik Tiska, čime je postao vladar tržišta distribucije novina. Rijetki su samo upozoravali da maloprodajni trgovački lanac drži skoro cijelu distribuciju u zemlji, a ruku na srce, rijetki su bili oni koji takvo što nisu mogli znati. Inače, u Europi – na koju se rado volimo pozivati – novine prodaju kompanije specijalizirane za posao vezan uz medije, a ne trgovačko-prehrambeni lanci kao što je onaj Todorićev. Kupujući Tisak ‘Gazda’ je medije stiskao u monopolističku šaku, a uprava Agrokora zagorčavala je život novinskoj industriji povećanjem rabata. Izuzev postotka od prodanih primjeraka izdavači su bili primorani plaćati i fiksni dio, a Agrokor uvodi i naknadu na novinsku remitendu, čega u prethodnim godinama nije bilo. Ukoliko bi izdavač poželio da mu se novina na kiosku pojavi na privlačnijoj poziciji morao je plaćati posebnu naknadu što je dovelo do uvođenja novih proizvoda.

Sve se vraća, sve se plaća…

Na sve to mediji su bili nijemi, a šutnjom koja je značila odobravanje stvarana je korumpirama mreža koja je omogućila onima sumnjive biografije da grade svoja medijska carstva podilazeći Ivici Todoriću. Vrhuncu apsurda imali smo prilike svjedočiti prije desetak dana kada se Todorićevo carstvo našlo na vrhuncu krize. Naime, naslovnice najvećih medija i u tim su trenutcima sugerirale vladajućima kako Todoriću treba pomoći. Javnost se pokušavalo uvjeriti da je Todorić vrijedan spašavanja, jer eto predstavlja 15 posto gospodarstva te zapošljava 40 tisuća ljudi.

Najglasniji u agitiranju da se Todorić spasi bio je jasno Jutarnji list s čije se naslovnice sugeriralo kako Agrokor ima odgovor na krizu, ali i izrazitu potporu svojih investitora. ”Nema panike: osiguran je financijski predah da se poradi na konačnim opcijama”, jedan je od naslova u Jutarnjem koji je posve u proturječju s naslovom na istoj strani gdje stoji da je situacija neizvjesna jer Todorić mora donijeti rješenje za dug Agrokora.



Jutarnji je i inače ranijih godina predvodio idolpoklonsku kolonu prema Todoriću, što ne treba čuditi obzirom da je Agrokor najveći oglašivač u medijskom prostoru Hrvatske. Godinama se govori o masovnim zabranama priloga koji bi kritički govorili o Todoriću u hrvatskim medijima pa tako nije neobično da je kriza u Agrokoru prouzročila krizu medija koje je ova kompanija izdašno financirala kroz godišnje ugovore za reklame. Postojalo je nepisano pravilo: smiješ kritički pisati o svima i svemu osim o Todoriću, bankama i teleoperaterima.

Nasukao se tako na Todorićev brod pred potonućem i „omiljeni“ hrvatski odvjetnik i najpoznatiji ovršitelj u Hrvata Marijan Handžeković. Najnoviji financijski rezultati u njegovoj HanzaMediji svjedoče o tome da se poznatom ovršitelju ne piše dobro, jer osim zdravstvenih problema sada su ga sustigli i oni financijski, ali ne kaže zalud ona stara narodna da se u životu sve vraća i sve se plaća.

Gdje sada naći milijune koji su dolazili od Todorića?

Poslovanje HanzdaMedije je prema tvrdnjama upućenih na rubu bankrota, jer među ostalim Agrokor je svake godine za Hanžekovićevo medijsko carstvo izdvajao obilate količine oglasa. Da je riječ o basnoslovnim iznosima svjedoči podatak za 2016.godinu kada je ovaj veliki koncern HanzaMediji inkasirao 29,7 milijuna kuna. U godini prije, odnosno u 2015. taj je iznos bio nešto manji, a radi se o 24,5 milijuna kuna.

Kriza Agrokora stopirala je ovo rasipanje pa je u HanzaMediji stvorena ogromna rupa, koju je nemoguće popuniti. U skladu s time pokušavaju se pronaći rješenja kojima bi se prebrodila kriza pa je prošlog tjedna održan dramatičan sastanak urednika i direktora koji su priznali da se nalaze u problemima. Koliko je stanje alarmantno svjedoči podatak kako se na sastanku našlo čak 50 ljudi, a rečeno je i da imaju novca samo za još jednu plaću.

Što će biti dalje nitko ne zna, ali se zna da je taj podatak unio paniku u redove Hanžekovićeva medijskog carstva. I Tisak je ostao dužan Hanžekoviću za prodane novine što je također stvorilo veliku rupu u njihovim financijama. Jednako tako, prodaja Jutarnjeg lista na niskim je granama jer dnevno se proda manje od osam tisuća primjeraka na kiosku. Plodom nije urodio niti novi projekt portala 100posto od kojega su očekivali dobit od tri milijuna eura samo ove godine, dok je on do sada zaradio svega 12 tisuća kuna, ako se u ovom slučaju o zaradi uopće može govoriti.

Ništa bolje stanje nije niti u ostalim novinskim izdanjima pa se tako prodaja najprofitabilnijeg magazina Glorija drastično srozala i to sa 50 tisuća na svega 16 tisuća dok se politički tjednik Globus prodaje u samo 2700 primjeraka. Rupe se pokušavaju zatvoriti sa svih strana ne bi li stabilizirao poslovanje Hanza Medije pa je tako gazda posudio 2,7 milijuna eura od Gojka Ostojića, vlasnika veleučilišta Libertas i poznatog hoteljera. Od Hrvoja Pezića vlasnika HOK osiguranja Hanza Medija je za opstanak medijskog carstva posudio dva milijuna eura, a u začarani krug uvukao se i Emil Tedeschi koji je prijatelju posudio 1.5 milijuna eura.

Od nepoznatih partnera najpoznatiji hrvatski ovršitelj posudio je 11 milijuna kuna, a spekulira se da je riječ o Zdravku Mamiću, posrnulom kralju hrvatskog nogometa protiv kojega se vodi sudski spor u Osijeku. No, sve to neće zadovoljiti potrebe HanzaMedije te se priča kako traže još nekoliko financijera koji bi im mogli pomoći jer nove analize nisu im odveć sklone zato što ukazuju na rupu koja ih čeka u naredne dvije godine, a riječ je o 32 milijuna eura kako za kredite tako i za plaće djelatnika. U skladu s time s naslovnica bi se nakon apela za spas Todorića mogao odaslati apel za spas još jednog tajkuna – Marijana Hanžekovića.

Ključno je dakle pitanje što bi se dogodilo da Agrokor propadne, a odgovor očigledno valja pronaći u staroj narodnoj ”ne laje pas radi sela već radi sebe”. Popadali bi tako pijuni i svi oni koji su mu poput Hanžekovića do jučer držali leđa u biznisu. Isti su to oni koje je danas u najmanju ruku smiješno slušati. Likovi su to koji nas godinama uvjeravaju da se država mora voditi poput firme, a koji su dopustili da država mazne naše tvrke te ih za sitni novac preda Todoriću na rukovođenje. Nitko se tada nije osvrtao na sudbine onih koji su pometeni tim igrama. Nitko nije mario za radna mjesta koja su se gasila preko noći. Nitko se nije bavio stečajima firmi koje su propadale jer im Konzum po godinu dana nije plaćao račune, nitko nije mario niti na isplate plaća u bonovima koji su se mogli potrošiti samo u „njegovim“ dućanima“.

Sve se ruši polako ali sigurno kao kula od karata. I pitanje je tko sve neće potonuti za „velikim gazdom“

Facebook Comments

Loading...
DIJELI