Iako je fokus cijelog svijeta usmjeren na rat u Ukrajini koji ponovno bijesni svom silinom, 8. studenoga održavaju se još jedni izbori na drugom kraju svijeta, u SAD-u.
Američki birači izlaze na takozvane međuizbore, odnosno one za Zastupnički dom Kongresa i trećinu Senata, što će biti prvi pravi test politike Joea Bidena i njegove administracije nakon dvije godine mandata u Bijeloj kući. Posljednji su ovakvi izbori održani prije četiri godine, 2018. kad je u Bijeloj kući još bio Donald Trump.
NE ŠTEDE JEDAN DRUGOG
Kampanja za iste u punom je jeku, bivši predsjednik Donald Trump održava brojne skupove po američkim saveznim državama i poziva birače da glasaju za republikanske kandidate. S obje strane padaju naravno teške riječi i optužbe.
Predsjednik Joe Biden optužio je republikanske saveznike Trumpa i njegov pokret i program Make America Great Again (MAGA), ustvrdivši da oni spremni poništiti demokratske izbore, ignorirati Ustav i “odlučni vratiti ovu zemlju natrag” u vrijeme kad nije bilo prava na pobačaj, privatnost, kontracepciju ili istospolne brakove te ih optužio za potkopavanje demokracije u zemlji i pozvao glasače da odbace ekstremizam uoči izbora na sredini mandata u studenom. “Donald Trump i MAGA republikanci predstavljaju ekstremizam koji prijeti samim temeljima naše republike. Dok večeras stojim ovdje, jednakost i demokracija su napadnuti. Ne činimo si uslugu pretvarajući se da je suprotno”, rekao je Biden u svom govoru u udarnom terminu u Philadelphiji, rodnom mjestu američke demokracije. Njegova oštra retorika označava veliki zaokret za američkog predsjednika, dok se približavaju izbori za Kongres na sredini mandata. Suradnici kažu da je Biden sve zabrinutiji zbog antidemokratskih trendova u Republikanskoj stranci, te da smatra potrebnim uključiti se u ovogodišnju izbornu borbu kako bi ojačao i svoje izglede za reizbor 2024. koju je u posljednjih mjesec dana jako intenzivirao.
No dužan nije ostao ni Trump koji je Bidenu imao također štošta za poručiti.
Proglasio je Joea Bidena “državnim neprijateljem” kad je odgovorio na tvrdnju američkog predsjednika da republikanski prethodnik i njegovi pristaše potkopavaju američku demokraciju. U prvom nastupu u javnosti od FBI-eva pretresa njegova doma na Floridi 8. kolovoza Trump je rekao na skupu u Pennsylvaniji da je pretres bio “izigravanje pravde” i upozorio da će proizvesti odgovor kakav nitko nikada nije vidio.
“Ne može biti živopisnijeg primjera vrlo stvarnih prijetnji američkim slobodama nego prije samo nekoliko tjedana, vidjeli ste, kada smo svjedočili jednoj od najšokantnijih zloporaba moći od strane bilo koje administracije u američkoj povijesti”, ustvrdio je Trump, unatoč postojanju protokola po kojima Ministarstvo pravosuđa i FBI djeluju neovisno o Bijeloj kući.
Trump je rekao razdraganim pristašama na skupu “Spasite Ameriku” u gradu Wilkes-Barreu da će “nečuvena zlouporaba zakona” proizvesti “reakciju kakvu nitko nikada nije vidio”.
Također je uzvratio na Bidenov govor iz Philadelphije u kojem je predsjednik rekao da njegov prethodnik i pristaše republikanaca “predstavljaju ekstremizam koji prijeti samim temeljima naše republike”.
MOGLA BI SE PONOVITI POVIJEST
Bidenovi demokrati trenutno imaju blagu većinu u Kongresu (Predstavnički dom) ali je ona u Senatu tijesna i u njihovu korist presuđuje potpredsjednica SAD-a Kamalla Harris kada je broj glasova 50-50. Prema posljednjim anketama ljetos, Bidenova popularnost među biračima ne stoji baš najbolje, a većina anketa predviđa da će republikanci gotovo sigurno osvojiti većinu u Zastupničkom domu, a za Senat će se voditi velika borba.
Republikanci vode među neopredijeljenim biračima, a nova runda politički pristranih podjela izbornih jedinica nakon popisa stanovništva 2020. u ključnim državama može im osigurati dodatnu prednost. Biden upravo zbog tanke većine nije uspio progurati dobar dio svojih ambiciozno zamišljenih socijalnih, poreznih i ekonomskih politika kroz Kongres, a ako se dogodi da izgubi većinu u Kongresu bit će u izuzetno teškom položaju kako bi to sve i progurao i proveo u djelo. I preostale dvije godine mandata do novih izbora bile bi mu zbog svega iznimno teške.
No ako malo pogledamo i u prošlost, statistike pokazuju da stranka predsjednika na vlasti koji je prvi put izabran, uglavnom gubi mjesta u Predstavničkom domu nakon dvije godine.
Slično se dogodilo 2010. godine nakon dvije godine prvog mandata Baracka Obame kad su prevlast u Predstavničkom domu preuzeli Republikanci, a isto se dogodilo i 2018. kad je u Bijeloj kući sjedio Donald Trump. Kontrolu nad donjim domom preuzeli su tada Demokrati.
Ono što je uz Bidenove kritike prema Trumpu i njegovim pristaša dodatno mobiliziralo biračko tijelo demokrata je odluka konzervativnog Vrhovnog suda SAD da zabrani abortus što je izazvalo i velike prosvjede diljem SAD-a. No ipak Amerikance najviše od svega brine i o čemu najviše razmišljaju je ekonomska situacija i kakav im je svakodnevni život, posao, plaće i egzistencija. Demokrati su nakon Covid krize koja je jako nagrizla i najjaču svjetsku ekonomiju očekivali da će brz oporavak ekonomije ipak donekle poboljšati njihove šanse na izborima, no to se nije dogodilo jer je inflacija i dalje poprilično visoka.
Anketa Reutersa i Ipsosa pokazala je upravo da je ekonomija i dalje pitanje broj jedan za američke glasače, mnogo ispred pitanja kriminala, imigracije, abortusa itd…
HOĆE LI SE TRUMP KANDIDIRATI?
Po svemu što radi i kampanjom koju vodi Donald J. Trump želi se zasigurno ponovno vratiti u Bijelu kuću. Iako naravno još nije službeno najavio kandidaturu mogao bi mu se pojaviti i dodatni ‘problem’ u vidu jednog drugog kandidata iz redova Republikanske stranke.
Riječ je naime o guverneru američke savezne države Floride 44-godišnjem Ronu de Santisu. Upravo se on spominje kao najveći suparnik bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu za predsjedničke izbore 2024. godine. Prema riječima promatrača samo je pitanje trenutka kad će obojica najaviti svoju kandidaturu.
Guverner Floride ima pune ruke posla. Nakon uragana Ian koji je opustošio tu američku saveznu državu Ron DeSantis se mora dokazati kao krizni menadžer. Svakoga dana taj 44-godišnjak sa suprugom Casey putuje po područjima pogođenim katastrofom i obećava pomoć. DeSantis se nalazi usred predizborne kampanje. Na američkim izborima u studenome ovaj republikanac želi biti potvrđen na dužnosti guvernera, analizira Deutsche Welle.
Prirodne katastrofe ponekad odlučuju o političkim karijerama političara, kao što pokazuju i neki istaknuti primjeri iz Njemačke. Za prognozu o političkim posljedicama katastrofe na Floridi još je prerano. Ali, jedno je sigurno: katastrofa koju je izazvao uragan omogućuje guverneru da bude vidljiv u javnosti – i pruža mu mogućnost da se pokaže kao krizni menadžer koji se brine o svom pučanstvu.
Upravo to čini DeSantis ovih dana. U vjetrovci on dijeli vodu i hranu ljudima čije su kuće razorene, rukuje se i grli ljude koji su sve izgubili. Fotografije dobrih djela krase njegov profil na Twitteru. I više puta dnevno ovaj republikanac staje pred mikrofone kako bi dao pregled o intervencijama službi za pomoć i obnovi: razborito, pragmatično, državnički.
Stranačke borbe s demokratima i njihovim prvim čovjekom, američkim predsjednikom Joeom Bidenom, DeSantis upadljivo izbjegava pri svojim nastupima nakon uragana. Kad je Biden posjetio Floridu obojica su nastupila zajedno i jedan prema drugom bili izrazito ljubazni.
DeSantis obično čini sve što može kako bi Bidenu zagorčio život. Osobito je pozornost izazvala njegova akcija kad je migrante s granice dao zrakoplovom prevesti na otmjeni otok Martha’s Vineyard, koji je osobito omiljen kod demokrata. Time je prije svega htio prosvjedovati protiv Bidenove politike useljavanja. Guverneri Teksasa i Arizone su ranije sličnim akcijama izazvali pozornost. A demokrati im predbacuju da zloupotrebljavaju migrante za svoje promidžbene akcije.
DONEDAVNO JE BIO TRUMPOV MILJENIK
Prije izbora za guvernera Floride prije četiri godine DeSantis je bio zastupnik u predstavničkom domu. Kad je 2018. krenuo u predizbornu kampanju za dužnost guvernera smatran je miljenikom tadašnjeg predsjednika Trumpa. On je DeSantisa označio kao „briljantnog mladog vođu”. Sad u oči upada Trumpova suzdržanost. Na predizborima na kojima je Trump podržao brojne kandidatkinje i kandidate nijednom riječju nije spomenuo 32 godine mlađeg DeSantisa. To možda nešto i govori ida Trumpu De Santis više nije toliko omiljena figura.
Guverner Floride pripada kao i Trump desnom krilu svoje stranke. Na predizbornim skupovima govori o „indoktrinaciji” djece i mladeži na američkim školama „širenjem gender-ideologije”.
DeSantis zastupa slične tvrdolinijaške pozicije kao i Trump. Ali, on nije kao Trump sklon skandalima, gubljenju kontrole i kaosu, on je na glasu kao discipliniran i mudriji nego njegov stranački kolega. Neki kritičari smatraju da je zato i opasniji nego Trump, analizira Deutsche Welle.
No pitanje je na kraju ipak koliko su ankete relevantne jer će najvažnije biti nakon 8. studenoga, sjetimo se samo kako je velika većina anketa i analitičara predviđala pobjedu demokratske kandidatkinje Hillary Clinton no na kraju je pobjedu odnio Donald Trump. A tko će i biti kandidat Republikanaca na predsjedničkim izborima za dvije godine odlučit će birači u američkim saveznim državama tijekom 2024. godine.