Predsjednik udruge Hrvatski računovođa i nekadašnji prodekan Visoke škole za reviziju, računovodstvo i financije (RRIF), porezni i ekonomski stručnjak dr.sc. Vlado Brkanić za Dnevno.hr komentirao je Vladine mjere za spas gospodarstva, nepremostive probleme koje su tvrtkama i računovodstvima proizašle iz nedorečenosti tih mjera kao i razlog zašto država poduzetnicima sve i da hoće ne može oprostiti porezna davanja, nego ih samo prolongirati.
„Trenutno su računovođama najveći problem nepotpune i nestručne upute u vezi potpora za minimalne plaće radi očuvanja radnih mjesta u onim djelatnostima gdje je potpuna zabrana rada, kao i onih kojima su pali prihodi više od 20%. Moram reći da ne postoji propis ili neki pravilnik Ministarstva rada kojim bi to bilo uređeno. Upute se stalno mijenjaju i to nije dobro. Dokazivanje o padu prihoda, o isplatama plaća su samo neki „biseri“ administracije iz Zavoda za zapošljavanje. Kako će radnici potpisivati Isplatnu listu kad ne dolaze na posao, odnosno u zabrani su kretanja, itd. Bojim se da će u vezi s tim potporama nastati golemi problem jer Zavod neće stići obraditi golemu količinu zahtjeva koji će biti upućeni. Čekat će se na potpore, a direktori će računovođe pitati što je s plaćama“, navodi Brkanić nelogičnosti uputa iz Vladinih mjera.
Osvrnuvši se na Vladine mjere Brkanić posebno ističe činjenicu koju Vlada dosad vješto skriva.
„Mjere koje su donesene su „sveta vodica“, tu u prvom redu mislim na odgodu poreznih davanja. Sad se vidi da mi nemamo proračunskih pričuva jer država je neprimjereno rastrošna u ovakvom sustavu javne uprave i ustroja i stoga ministar nema prostora za oprost (npr. za tri mjeseca) u plaćanju porez i doprinosa! Na to se upozoravalo, ali politika to nije htjela slušati. Sad je najteže mijenjati, ali ako gospodarstvo padne u glib, neće biti oporavka – još više ljudi će otići na Zapad. Tko će ovdje ostati i raditi na oporavku od ove krize?“, pita se Brkanić i dodaje da se i u ovoj krizi pokazuje koliko su računovođe bitni za poduzetnika i obrtnika, te navodi čitav niz problema s kojima se usred epidemije susreću knjigovodstva.
„Dok mnogi zaposlenici mogu raditi od kuće ili biti na plaćenom ili neplaćenom dopustu, odnosno u samoizolaciji, računovođe moraju dolaziti u ured i obavljati niz poslova da se poslovni život ne ugasi. Oni ne mogu raditi od kuće jer su vezani za dokumentaciju i opremu koju imaju u uredu. Oni moraju raditi obračune i plaćanja kako život ne bi stao. U paketu mjera u vezi s ovom krizom i nepogodom nema nikakvih odgoda obračuna obveza koji se i dalje rokovno moraju dostavljati u Poreznu upravu. U prvom redu je tu obračun PDV- do 20. u mjesecu, obračun plaće i zaduženje za poreze i doprinose koje se u vezi s tim šalje na izvještaju – obrascu JOPPD pri svakoj plaći, plaćanje mjesečnih parafiskalnih nameta i dr. Uz sve to za mnoga trgovačka društva i obrte treba podnositi zahtjeve za potporu za minimalne plaće od HZZ-a, rješavati pitanja sa zaposlenicima – anekse ugora o radu o smanjenju plaća, tko će na plaćeni a tko na neplaćeni odmor a posljedično time se mijenjaju i obračuni plaća i nadoknada“, nabraja Brkanić i dodaje da su u zapadnim zemljama računovođe bitni dio uprave društva, dok su se kod nas uvijek smatrali nužnim zlom i nepotrebnom administracijom. „I u ovom trenutku se pokazuje koliko je njihovo značenje kako za tvrtku tako i za funkcioniranje fiskalnog sustava“, kaže Brkanić i navodi nemoguću situaciju u kojoj su se našla računovodstva jer uza sve ove poslove trebaju izraditi i završne račune za trgovačka društva i obrtnike koji vode dvostavno knjigovodstvo radi plaćanja poreza na dobitak.
„Rok za predaju godišnje prijave poreza na dobitak i godišnjih financijskih izvještaja radi statističkih potreba je 30. travnja. Do sada nitko nije najavio iz Ministarstva financija da se taj rok produljuje. Zbog toga sam kao predsjednik udruge Hrvatski računovođa poslao dopis ministru Mariću s takvim zahtjevom i obrazloženjem za nužno produljenje rokova do 30. rujna. Tu su još i rokovi za javnu objavu kod FINA-e kojoj se šalju godišnji financijski izvještaji, koji se također moraju produljiti. Revizori su također u „paklenom roku“ u kojem moraju revidirati financijske izvještaje kako bi ih poduzetnici mogli javno objaviti u zakonskim rokovima (sada je to još uvijek do 30. lipnja). Izrada godišnjih financijskih izvještaja je za računovođe težak posao jer uz sve redovne poslove treba raditi i na godišnjim poreznim i financijskim izvještajima. Kad se sve to izradi, uprave društava trebaju ih prihvatiti i skupštine društva usvojiti. Razumljivo, nikada nije konačan obračun konačan, uvijek ima promjena i ispravaka“, zaključuje Brkanić.