Uz niz problema, probijanje rokova i optužbi za nepropisno obavljanje posla te nepopisivanje dijela građana, Državni zavod za statistiku (DZS) koji je na jesen 2021. uspio dovršiti Popis stanovništva, nikad nije proveo Kontrolni popis, koji je, sukladno Zakonu, obavezan i predstavlja jedinu propisanu validaciju popisnih podataka!
“Zakonom o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Hrvatskoj 2021. godine predviđena je provedba Kontrolnog popisa. No, nakon završetka provedbe Popisa 2021., a uslijed znatno pogoršane epidemiološke situacije na terenu, nije se pristupilo provedbi Kontrolnog popisa na terenu”, potvrdio je DZS bez pojašnjenja temeljem kojeg je propisa vodstvo ustanove na čelu s ravnateljicom Lidijom Brković odlučilo ne provesti obavezu iz Zakona budući da Zakon ne predviđa mogućnost da se ta obaveza ne provede za Jutarnji list.
Zakon definira Kontrolni popis kao “kontrolu obuhvata i sadržaja podataka Popisa” koja se, sukladno članku 8., mora provesti “neposredno nakon provedenog Popisa na reprezentativnom uzorku popisnih krugova radi ocjenjivanja obuhvata i kvalitete podataka prikupljenih Popisom”, u skladu s “metodološkim i drugim uputama Zavoda kojima se definira priprema, organizacija, provedba i obrada podataka”, a za njegovu provedbu je nadležan DZS.
Na terenu sudjeluju tisuće popisivača i, unatoč mehanizmima nadzora, potrebno je dodatno validirati podatke. Popis je bio opterećen nizom problema od samog početka. Prvo je, umjesto na proljeće, obavljen na jesen 2021., a krajnji rok provedbe dvaput je pomican zbog problema na terenu. Zbog pomicanja rokova je DZS odustao dio popisivača, mahom studenata, kojima su počela predavanja i nisu računali na produženje rokova.
Takva se kontrola provodi kako bi se izbjegli očiti pogreške u popisivanju, poput one da u općini Zmijavci većina stanovnika pripada “ostalim religijama”, a da je manje od trećine katolika u području gdje su se prije 10 godina uglavnom tako izjašnjavali. No, u DZS-u ne misle tako, već tvrde da su proveli kontrolu podataka, ali na neke druge načine, koje Zakon ne predviđa.
“U procesu kontrole kvalitete popisnih podataka koriste se administrativni izvori, što je uobičajena praksa i u drugim nacionalnim statističkim uredima”, kažu za Jutarnji list te dodaju kako “Državni zavod za statistiku za kontrolu pouzdanosti i točnosti podataka koristi baze podataka Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, bazu podataka Porezne uprave, itd.”.
“Također, stručnjaci Državnog zavoda za statistiku kontinuirano razmjenjuju znanja s kolegama iz drugih nacionalnih statističkih ureda vezano uz kontrolu kvalitete podataka te korištenje podataka iz administrativnih baza podataka – odgovaraju u DZS-u za Jutarnji list.