Nakon što je HDZ nedavno prošao kroz proces unutarstranačkih izbora na kojima su birali šefove svojih lokalnih organizacija, u taj proces uključio se i SDP. U najvećoj oporbenoj stranci održan je prvi krug izbora na kojima je članstvo biralo nova vodstva u svim lokalnim organizacijama – od općinskih do gradskih i županijskih, što je za najveću oporbenu stranku posebno značajno zbog višemjesečnih sukoba nakon kojih se provedba izbora smatra i svojevrsnim testom potpore aktualnom predsjedniku stranke Peđi Grbinu. Kako to nerijetko na izborima u Hrvatskoj biva, i u SDP-u su se koplja lomila oko Zagreba, čija je kompletna gradska organizacija bila raspuštena uoči lokalnih izbora.
Zanimljive situacije odvijale su se i u Splitsko-dalmatinskoj te Primorsko-goranskoj županiji u kojima je neizvjesnost riješena već u prvom krugu. U Primorsko-goranskoj županiji pobjedu je odnio nekadašnji gradonačelnik Kastva i dugogodišnji član Partije Ivica Lukanić, kojega je podržavalo vodstvo stranke na Ibleru, ali i riječki SDP, dok je njegova protukandidata, dožupana Vojka Brauta, podržavao dosadašnji šef organizacije, župan Zlatko Komadina. Braut je u SDP-u aktivan od 2008., a ovo mu je drugi poraz na unutarstranačkim izborima. Posljednji je put snage odmjeravao s Markom Filipovićem, natječući se za mjesto SDP-ova gradonačelničkog kandidata, što mu nije pošlo za rukom. Zato je aktualnom riječkom gradonačelniku Filipoviću pošlo za rukom to da i sada u srazu s Aleksandrom Bulogom potvrdi svoju stranačku funkciju, odnosno poziciju predsjednika riječkog ogranka.
Inače je Brauta Komadina na posljednjim lokalnim izborima spasio postavljajući ga na vlastitu listu kao kandidata za zamjenika, zatim ga je, najavivši svoje povlačenje, predstavio kao kandidata za šefa županijskog ogranka stranke. Da ne pliva uz Grbinovu struju, Braut je dao naslutiti istupima u kojima se usprotivio stranačkim čistkama u sklopu kojih su iz SDP-a izbačeni Erik Fabijanić i Sanja Udovičić, istaknuti članovi iz Primorsko-goranske županije. Taj stav među članstvom evidentno nije urodio plodom, SDP-ovci su se u ovom kraju opredijelili za poznatog poduzetnika Lukanovića, koji je u Partiji aktivan tri desetljeća. Uz njega je na ovim stranačkim izborima stajao Matej Mostarac, 34-godišnjak koji uz Sašu Dujića slovi kao jedan od najperspektivnijih partijskih mladih kadrova. S Lukanićevom pobjedom, Komadina je praktički ostao bez utjecaja u stranci, poraz je to koji socijaldemokrati opisuju kao težak politički udarac za dugogodišnjeg župana koji je svojedobno slovio i kao politički zaštitnik bivšeg šefa Davora Bernardića. Oni koji poznaju omjere snaga u ovoj SDP-ovoj organizaciji smatraju kako je Komadina pao nakon što se zamjerio bivšem SDP-ovu gradonačelniku Rijeke Vojku Obersnelu, stavljajući ga na dno liste kandidata za parlament. U međuvremenu je na ovim stranačkim izborima Obersnel, za razliku od Komadine, potvrdio svoj utjecaj pa je izabran za potpredsjednika SDP-a u svojoj matičnoj, riječkoj organizaciji. Tijesna borba vodila se i u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u kojoj SDP među biračima nikada nije predstavljao ugrozu HDZ-u. Pomalo očekivano, u srazu između načelnika Jelse Nikše Peronje i bivšeg ministra Ranka Ostojića, pobjedu u Dalmaciji izborio je Ostojić, koji je tjedan dana prije izbora podnio ostavku na poziciju šefa županijske organizacije da bi se onda ponovno kandidirao za istu funkciju.
U Zagrebu je pak u drugom krugu pobijedio profesor radnog prava na Pravnom fakultetu Viktor Gotovac, koji je lojalan Grbinu, a kojemu potporu navodno daje i predsjednik Zoran Milanović. Načelno gledano, Grbinovi ljudi ovladali su strankom u za njega značajnim sredinama, tako je, primjerice, na čelu zagorskog SDP-a ostao Siniša Hajdaš Dončić, a poznato je da bivši ministar prometa slovi kao Grbinova desna ruka. Na poziciji se u Zagrebačkoj županiji zadržao Milanovićev ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović, koji je slovio i kao predsjednikov kandidat za diplomaciju. U varaždinskom SDP-u predsjednica je Barbara Antolić Vupora koja je pokazala vjernost aktualnom stranačkom vodstvu. Na poziciju predsjednika dubrovačko-neretvanske organizacije izabran je mladi Mišo Krstičević, gradonačelnik Ploča koji je također naklonjen šefu Grbinu. Novo je u SDP-u lice Jure Zubčića, koji će voditi zadarsku županijsku organizaciju, a iz kruga onih koji nisu skloni Grbinovim izbacivačkim metodama valja izdvojiti šeficu sisačko-moslavačke županijske organizacije Kristinu Ikić-Baniček koja će voditi i sisačku gradsku organizaciju. Nakon što je Domagoj Hajduković izbačen iz SDP-a, u javnom se prostoru u pitanje dovodila pozicija ove stranke u Slavoniji, no na ovim unutarstranačkim izborima poziciju županijske predsjednice stranke u Osječko-baranjskoj županiji preuzela je Sanja Bježančević, dok će stranku u Osijeku voditi Milan Blagojević. U Istarskoj županiji na poziciji šefa stranke nalazi se gradonačelnik Umaga Vili Bassanese, dok će organizacijom u Vukovaru, oko koje su se u Partiji također lomila koplja uoči lokalnih izbora, a nakon izbacivanja Željka Sabe, i dalje upravljati mlada SDP-ovka Biljana Gaće.
Sve u svemu, čini se kako SDP-u nakon ovih stranačkih izbora slijedi period stabilizacije, vodstva lokalnih organizacija preuzeli su Grbinovi kadrovi, što je jamstvo unutarstranačkog primirja, s tim da u SDP-u još strahuju od mogućeg osipanja nezadovoljnih članova, no oni bliski Grbinu smatraju kako to načelno neće naštetiti stranci, koja se nastoji stabilizirati i nakon što je njihov zastupnički klub ostao bez 18 članova. Iz SDP-a je u proteklim mjesecima izbrisano nekoliko tisuća članova, a socijaldemokrati su se nakon debakla na lokalnim izborima suočili s drastičnim padom rejtinga, njihovu nepopularnost kompenzira ekipa iz lijevo-zelene platforme Možemo s kojom SDP silom prilika surađuje kao manjinski partner u Zagrebu, čime u dijelu Partije nisu zadovoljni, baš kao što su u najvećem dijelu stranke svjesni opasnosti koju im predstavlja nestabilan i poražavajući rejting, za čije će dizanje sada morati ujediniti snage i ponuditi neke nove, konkretne ideje namećući se ponovno u lidere oporbe, što je za Grbina izazov ne samo zbog njegova manjka karizme nego i zbog toga što značajan utjecaj na Partiju još ima predsjednik Milanović, koji se s druge strane u javnom prostoru nametnuo kao svojevrsni vođa desnog biračkog tijela. Od Milanovićeve desne retorike Grbin se još nije ogradio u onoj mjeri u kojoj to očekuje SDP-ovo biračko tijelo, štoviše, dojam je da on i sada kao šef Partije vlada iz Milanovićeve sjene, očekujući od njega političku zaštitu, po istom onom principu po kojem je Milanović Grbina štitio dok je gradio svoju političku karijeru, u sklopu koje je ostao tek na razini saborskog zastupnika i takozvanog SDP-ova ustavnog stručnjaka.
Očekivanja su od Grbina velika, do parlamentarnih izbora dijeli nas nešto više od dvije i pol godine, a premijer Andrej Plenković se, bez obzira na sve HDZ-ove gafove i afere, doima kao neupitna i nedodirljiva politička figura pored koje i Grbin i svi ostali oporbeni šefovi ostavljaju dojam sitnih riba. Nove ideje, novi politički program, ograđivanje od Milanovića, ali i zauzimanje stava prema ekipi iz Možemo, sve su to očekivanja koja SDP-ovci i nakon izbora imaju od svojeg šefa Grbina, kojega u idućim mjesecima očekuju dodatni izazovi kroz koje će morati dokazati i pokazati da je njegova stranka i dalje vodeća u oporbi, ali i da je on vođa oporbe koji može nametati teme koje su značajne za život građana, što neće biti lako ne samo zbog Plenkovića nego i zbog toga što nekolicina zastupnika Tomaševićeve platforme u posljednjih nekoliko mjeseci djeluje mnogo elokventnije od svih SDP-ovih zastupnika, i onih koji su izbačeni i onih koji su ostali. Ono što se u tom političkom košmaru može smatrati SDP-ovom prednošću svakako je izgrađena infrastruktura, ali i činjenica da ovdje govorimo o jednoj od dvije stožerne hrvatske stranke. No, brojni dugogodišnji članovi stranke, koji su glasni protivnici politike koju provodi Peđa Grbin, ogorčeno zaključuju: SDP su uništili Ivica Račan i njegov sin, a stranku su dokrajčili Milanović i njegov Grbin!