Stručnjak za sigurnost Gordan Akrap komentirao je hrvatsku kupnju francuskih borbenih zrakoplova Dassault Rafale, posjet francuskog predsjednika te ostale domaće i svjetske sigurnosne izazove.
Akrap tvrdi kako je Hrvatska nabavkom francuskih aviona “potvrdila da se priključila EU”.
“Govorimo o rastu i jačanju kapaciteta EU-a jer ona razvija svoje sposobnosti, znanja i mogućnosti kako bi bila konstruktivan partner unutar cijelog sustava NATO saveza. To što kupujemo francusko borbene zrakoplove nije toliko vezivanje samo za Francusku već čvrsto vezivanje za EU”, rekao je Akrap u emisiji Studio 4 HRT-a.
Osvrnuo se i na želju Macrona da nakon Angele Merkel preuzme vodeću ulogu u vođenju EU-a:
“On bi to htio, ali sljedeće godine u travnju ga očekuju izbori. U posljednjih 8-9 mjeseci političko mnijenje u Francuskoj je dosta kolebljivo. On nije imao neke velike izglede, ali danas prednjači.”
Ističe kako je odustajanje Australije od kupnje francuskih podmornica negativno utjecalo na Francusku, ali kako će to grčka i hrvatska nabavka Rafalea nadomjestiti i na taj način pokušati stabilizirati.
Dodaje i da će se voditi i brojne polemike oko pitanja upravljanja Covid krizom.
Kad je riječ o kupnji borbenih zrakoplova Rafala, Akrap je rekao kako su naši piloti već otišli u Francusku na izobrazbu:
“Otišla je grupa postojećih pilota koji imaju iskustva, ali i mladih kako bi se obučili i bili temeljna snaga za razvoj daljnjih sposobnosti, proces je počeo.”
Detalji oko toga s kakvim će radarima i naoružanjem raspolagati hrvatski Rafalei, za Akrapa trebaju ostati tajni.
“Uvjeren sam da je ovo odličan potez, trebat će nam određeno vrijeme da se prilagodimo, ali nosi skok znanja i tehnologije, dobro je da ih kupujemo”, rekao je Akrap te dodao kako je ipak skloniji tome da ulažemo dodatna sredstva u razvoj digitalnih obrambenih sposobnosti.
Nakon što je Hrvatska kupila Rafale, Srbija je najavila da kupuje protuzračno oružje S-400.
“To je preoptimistična najava. Prvo oni nemaju te novce, to je preskup sustav, a i pitane je što će im Rusi dati. Rusi su prodali Turskoj S400, ali nije ni blizu onih kapaciteta, sposobnosti ni funkcionalnosti koji Rusi imaju za sebe”, rekao je Akrap.
Osvrnuo se i na ulazak Hrvatske u Schengen.
“Za ulazak je važna potpora svih država članica EU-a. Institucije RH na vrijeme su dobile pozitivnu odluku od stručnih tijela EU-a da Hrvatska zadovoljava sve uvjete, zna i može čuvati granice EU-a. Nadam se da ćemo dobiti i političku suglasnost da uđemo, a to nam nameće dodatne obaveze”, istaknuo je.
Na pitanje kako je Francuska bila dugogodišnji diplomatski saveznika Srbije, Akrap je rekao kako ni situacija ni odnosi u Srbiji nisu kao što su nekada bili.
“Vrijeme je proces koji teče i unutar vremenskih promjena postoje političke i društvene promjene. Situacija u Srbiji nije kao što je nekad bila, ali ni odnosi. Ali ni u Hrvatskoj. Hrvatska se pokazuje kao ozbiljan i odgovoran partner međunarodne zajednice na koji se može računati”, rekao je.
Osvrnuo se i na subotnji prosvjed.
“Iskustva epidemiologa, virolog i medicinske struke koja je relevantna pokazuju da nakon ovakvih aktivnosti dolazi dolazi do rasta broja zaraženih, hospitaliziranih i umrlih. Mi nismo suočeni s vanjskim neprijateljem kao sto je bilo u Domovinskom ratu. Ovdje govorimo o virusu koji kola među nama.
Treba se držati određenih pravila i mjera. Istina je da i cijepljeni mogu prenositi virus, ali i oni ako se drže epidemioloških mjera razina kojom mogu zaraziti druge spada u teoretske odnose. Imamo lijek višekratne mogućnosti, cjepivo je tu. Imamo i testove. Ovo nije pitanje samo zdravstvenog problema kao što smo imali na početku”, smatra Akrap.
“Zdravlje stanovništva jedna je od ključnih sastavnica nacionalne strategije svake države”, rekao je Akrap istaknuvši primjer Izraela.
“Cilj je bio zaštiti sigurnosne kapacitete države za mogućnost obrane od bilo kakve agresije”, rekao je.
Komentirao je i jenjavanje korone u Aziji.
“U Japanu je procijepljenost gotovo 90 posto, u Južnoj Koreju, Kini također. U svim državama, a ima ih i u Europi gdje je visoka procijepljenost imaju smanjeni broj zaraza. Tu je i fluktuacija stanovništva. Japan je praktički izoliran. Sve je nama i hoćemo li poštovati određene mjere. U Domovinskom ratu smo se držali određenih sigurnosnih mjera, ako ćemo i sada onda ćemo riješiti pitanje virusa”, zaključio je.