Bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt osvrnula se za N1 na pljačku INA-e.
Škare Ožbolt smatra da “mi vodimo borbu protiv korupcije već godinama i ta borba protiv korupcije stalno se usložnjava, postaje učestalija, međutim, kad vidite ove efekte u smislu generalne prevencije – nema nikakvog efekta”.
“Nakon svih ovih političkih i pravosudnih skandala, od silnih teatralnih uhićenja, nema nikakvog efekta. To samo pokazuje koliko je svijest pa i naša slika društva vrlo slaba,” dodala je. Škare Ožbolt je također naglasila da “od odgovornosti svi peru ruke”.
Također je za N1 izjavila da “ovo je jedan posao koji je izletio ovako javno i šokirao javnost. Zatim se Škare Ožbolt zapitala “koliko takvih poslova ima, koliko takvih situacija još ima”.
Kazala je da joj “je nevjerojatno da INA nije izašla s okvirnom štetom koja je načinjena tom društvu. Milijardu kuna je procjena USKOK-a, INA još nije izašla s cifrom.
“Tu se događaju stvari koje su za pretpostaviti, a koje nemaju nikakvog efekta. Smjenjuju se ljudi, daju se priopćenja, a to nema nikakve veze. Ne znamo kolika je prava šteta nastala za INA-u, INA šuti”, upozorila je Škare Ožbolt.
“Zastrašujuće je da jedan direktor četvrte linije odlučivanja ima pravo na raspolaganje ugovorima od 20 milijuna eura”, istaknula je.
Bivša ministrica pravosuđa je također prokomentirala da je “ovo jedan ugovor koji pokazuje ponašanje. To znači da takvih slučajeva ima još”.
Što se tiče odnosa Ine i MOL-a i upravljačkih prava koja MOL ima, Škare Ožbolt je rekla da je MOL po njezinu mišljenju upravljačka prava dobio na protuzakonit način i da je to pokazala i presuda Ivi Sanaderu.
Nadalje, rekla je da “činjenica da pljušte izjave da treba smijeniti upravu i Nadzorni odbor, slažem se, oni su se pokazali kao tijela koja su morala voditi računa da negdje novac curi, nisu to radili”.
Škare Ožbolt zatim je pojasnila: “Kako se smjenjuju? Na skupštini. Redovna skupština INA-e bila je 15.6., a kad se čita izvješće, cvjetaju ruže. Nakon toga se dogodilo ovo. Njih se može smijeniti samo na skupštini, a ne izvaninstitucionalnim putem. Ugovor se mora revidirati, ali još nisu našli način kako ga revidirati. Imate arbitraže, cijeli niz pokušaja, ali bezuspješno”.
Tvrdi da jednostrano Hrvatska ne može ništa učiniti te rekla da “misli da je tu potreban razgovor i dogovor, koji su uopće planovi, koja je energetska strategija Hrvatske, misli li se otkupiti INA-u ili ne. Hoće li ova situacija to ubrzati ili ne, veliko je pitanje”.
Bivša ministrica pravosuđa je zatim zabrinuto rekla da “Ono što se meni nameće kao pitanje, ovo je očito jedan loše posloženi sustav, tko će ga revidirati, koliko takvih stvari ima? U ovoj situaciji plinske krize ovako enormno i besramno zarađivati, to samo pokazuje da smo u dubokoj društvenoj krizi” .
Govoreći o nastavku afere, Škare Ožbolt je rekla da se boji da će cijela situacija predugo potrajati i da će se sve razvodniti, “kao što su se sve priče razvodnile”. Također je kazala da u početku su svi uzbuđeni, a onda sve padne u zaborav. Mi smo nacija koja jako puno zaboravlja”.
Osvrnula se i na izjavu premijera Andreja Plenkovića da su u ovom slučaju institucije odradile svoj posao: “Koje su to institucije odradile svoj posao? Banke su detektirale, Ured za suzbijanje pranja novca morao je po službenoj dužnosti reagirati nakon što su banke to prijavile. Tko? Ja ne vidim da su se tu institucije previše pretrgle, mislim da su prije imale refleksan posao, nego što su to samostalno odradile”.
Smatra i da postoji politička odgovornost u cijeloj priči.
Također je bivša ministrica pravosuđa detaljnije pojasnila da “otkad postoji INA, INA je uvijek bila politička firma, uvijek je politika postavljala i direktore i nadzorni odbor i upravu i na nižim razinama. Otkako postoji INA, još od komunističkih vremena, tada su oni postavljali svoje kadrove, a od 90-ih kako je tko dolazio na vlast tako je mijenjao upravu, uvijek je to bio prostor za političko kadroviranje. Ako postoji političko kadroviranje, onda postoji i politička odgovornost”.
Slaže se sa svima koji su rekli da petoro uhićenih nije kraj cijelog lanca i da će se tu još puno toga odmotavati, a objasnila je i što dalje sa zaplijenjenim novcem iz pljačke:
“To je klasičan postupak oduzimanja imovinske koristi stečene kaznenim djelom. Taj novac je zamrznut, nije uplaćen u proračun. Na kraju ćemo vidjeti čiji je taj novac i kome će on ići. On je zamrznut. Taj dio je ugrađen u kaznene odredbe, prema tome, uopće ta svrha oduzimanja je po meni jako bitna jer to je pokazatelj, a dalje trag tog novca, je li on otišao ocu umirovljeniku, ženi, ljubavnici, prijatelju ili rođaku, to se treba tragati”.
“Mi uopće nemamo tih institucija koje bi tragale. Mi nemamo instituciju koja traga za novcem. U Velikoj Britaniji, primjerice, imaju ured gdje i tri godine nakon što je netko pronevjerio novac i izašao iz zatvora još uvijek ga prate. Mislim da nitko ne traga za svim tim kolanjem novca”, zaključila je Škare Ožbolt.