Hrvatska gle čuda, zaostaje za EU i po pitanju prometa, pogotovo željeznička infrastruktura. Prijeko je potrebna modernizacija vlakova i pruga jer se godinama nije ulagalo. Reforma cestovnog i željezničkog sektora te pomorstva i unutarnje plovidbe, unaprjeđenje sustava javnog prijevoza i ekologizacija prometa predviđeno je u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.
Neki od ciljeva su ulaganje u proizvodnju naprednih biogoriva za prijevoz, daljnju elektrifikaciju prometa, razvoj infrastrukture za proizvodnju i korištenje obnovljivog vodika u prometu, pružanje pristupačnijih i čišćih načina prijevoza, povećanje kapaciteta obalnog linijskog prijevoza nabavkom novih putničkih brodova na pogon alternativnim gorivima.
O reformama i ciljevima te mogu li se ostvariti do 2026. godine razgovarali smo s tehničarem za cestovni promet i saborskim zastupnikom Danijelom Spajićem koji tvrdi da su ciljevi opisani vrlo šturo i neujednačeno po prometnim granama.
“Bez ponuđenog provedbenog plana teško je ocjenjivati ostvarivost navedenih ciljeva”.
Dodaje kako o nekim ciljevima poput baterijskih elektromotornih vlakova trebalo bi ponuditi valjano tehno-ekonomsko opravdanje u odnosu na običnu, jednako niskougljičnu elektrifikaciju pruge.
“Hrvatska je kroz povijest, a pogotovo početkom 90-tih, pokazala kako je uz pravo vodstvo sposobna za realizaciju i najzahtjevnijih ciljeva. Međutim, kako od ove ekipe očekivati da kreira provedbene planove i realizira ove ciljeve kada nisu bili sposobni niti od EU ponuđenih preko 300 milijuna kuna iskoristiti za prijeko potrebnu digitalizaciju zdravstva. Umjesto toga, zapetljali su se u korupcijske afere s cvjećarkama i bivšim neuspješnim Sanaderovim ministrima te bjeguncima koji su se u Englesku sklonili ispred DORH-a. Kako očekivati realizaciju bilo kakvih ciljeva s ovakvom Vladom?!”, smatra.
Ekologizacija prometa
Ključni problemi prometnog sektora su, kako naglašava, slaba i zapuštena željeznička infrastruktura, nerazvijeni unutarnji plovni putevi te brojne kritične točke cestovne infrastrukture.
“Važnu mjesto na nacionalnoj listi problema su potpuno zapušteni gradski prometni sustavi najvećih gradova u Hrvatskoj, posebno Zagreba i Splita. Upravo u gradskom prometu najveći je potencijal za ekologizaciju prometa, odnosna za dizanje prometne učinkovitosti i bezemisijska rješenja”, govori.
Na pitanje može li se očekivati ispunjavanje minimalnog europskog cilja o 14 posto udjela obnovljivih izvora energije u sektoru prometa, odnosno ekologizacija rekao je da prezentirani pristup sektoru uz ovako definirane ciljeve i izraziti partikularni pristup ne ulijeva nadu da će se u navedenom vremenu podići udio obnovljivih izvora energije u sektoru prometa na 14 posto.
“Detaljna razrada plana, definiranje jasnih i provedivih podmjera te sustavni pristup mogao bi značajno poboljšati šanse za ovu obvezu ekologizacije prometa”, poručuje.
Jedan od ciljeva je i uspješno unapređenje i pravodoban dovršetak osnovne TEN-T mreže
(Trans – European Network – Transport) do 2030. godine, koja se odnosi na povezivanje postojećih rascjepkanih mreža europskih prometnica (željeznica, cesta, zračnih luka, morskih i riječnih luka te unutarnjih plovnih putova) u jedinstvenu transeuropsku prometnu mrežu.
Naime, Hrvatska je izgradila tek sedam posto osnovne željezničke mreže TEN-T, što je znatno niže od prosjeka EU-a koji iznosi preko 60 posto.
“Ovaj cilj bi bio ostvariv isključivo uz značajnu promjenu pristupa i prethodnu reformu upravljanja prometnim sektorom. I uz iznalaženje značajnih financijskih sredstava potrebnih za dovršetak ove mreže, ali uz drastičan obračun s korupcijom za kojega ova Vlada očito nema niti snage, niti političke volje”, ističe.
‘Ovako postavljeni ciljevi ukazuju na izostanak sustavnosti kod promišljanja razvoja prometnog sustava’
Ovako postavljeni ciljevi ukazuju, kako tvrdi, na izostanak sustavnosti kod promišljanja razvoja prometnog sustava, odnosno na izrazito točkasti pristup, koji najčešće nastaje kada prethodno nema jasno postavljene sektorske vizije i strategije.
“Sasvim sigurno da bi popis mjera, odnosno ciljeva koje bi valjalo uključiti u okviru Nacionalnog plana oporavka mogao biti kvalitetnije promišljen i definiran koristeći najvažnije kriterije kao što je niskougljična i bezemisijska transformacija, nacionalni sektorski prometni prioriteti te uključivanje domaćeg gospodarstva”, zaključuje.