Na odjelu s 30-ak pacijenata, od kojih je nekad njih i 95 posto nepokretno, radi jedna sestra. Ona će te ljude cijeli dan presvlačiti i na kraju će dobiti tri puta manju plaću nego za isti posao u Njemačkoj, prenosi Večernji list.
“Nije smisao u povećanju oko dva posto na plaću od 6500 kuna, nego u uvjetima rada. U tome da će medicinska sestra u Njemačkoj za taj posao dobiti plaću 2500-3000 eura, a radit će ga njih pet, ne jedna”, tvrdi dr. Boris Radić, liječnik s 30 godina staža i jedan od rijetkih koji se jučer uključio u prosvjednu pauzu na Rebru. Prosvjedovalo je nekoliko stotina zaposlenika najveće hrvatske bolnice, a bilo je radnika svih struka koji su okupljanjem nazvanim “Pet do 12” htjeli dati do znanja Vladi da postoje.
“Mi radimo i želimo raditi, ali u uvjetima dostojnima čovjeka. Plaće nisu jedini problem, nego odnos prema zaposlenima. Dosta je da se naš javni novac troši na nekakve Agrokore i privatne firme“, jasno je poručila Miškulin. Njihovo nezadovoljstvo nije od jučer, a očito su kolektivna pregovaranja tek okidač. “Izašao sam danas ovdje da se konačno shvati kako se radi u uvjetima koji nisu primjereni. Sigurno je trećina ljudi na poslu oboljela”, tvrdi dr. Radić.
“Nema više motiva, motiv je jedino da moramo preživjeti“, zaključio je dr. Radić. Pomoćnik ministra zdravstva, Gordan Žanić, poručio je da vjeruje kako će se naći kompromis oko pregovora u zdravstvu.
Dodajmo kako je hrvatski zdravstveni sustav i dobar obzirom na izdvajanje za isti. Država za zdravlje građana izdvaja oko 800 eura po glavi, što je pet puta manje nego što izdvajaju Njemačka, Austrija ili Nizozemska. Manje od Hrvatska za zdravstveni sustav izdvajaju samo Bugarska, Rumunjska i Latvija, objavio je jučer europski statistički ured Eurostat. No, nešto više od 3,3 milijarde eura predstavlja 7,2 posto domaćeg BDP-a, što i nije toliko tragično uspoređujemo li se s ostalim tranzicijskim državama. Tako Hrvatska izdvaja za zdravstvo neznatno više nego mnogo uspješnije Češka, Slovačka, pa i Mađarska. U prosjeku, 9,9 posto europskog BDP-a odlazi na zdravstvo, najviše u Francuskoj, gdje liječenje uzima 11,5 posto tamošnjeg BDP-a, zatim Njemačkoj i Švedskoj, gdje je taj udio oko 11 posto. Slovenija je zdravstvu namijenila 8,5 posto BDP-a, a Hrvatska se nalazi među dvanaest članica gdje zdravstvo odnosi manje od 7,5 posto BDP-a. Najniži omjer, svega 5 posto, ima Rumunjska.