SRBI NAŠLI DOKAZ DA JE ‘DUBROVNIK CEO SRPSKI’? Fra Stipe Nosić za 7Dnevno maestralno objasnio koliko su u krivu!

U srpskim medijima odjeknuo je razgovor sa stanovitim Milošem. S (38) za portal Objektiv u kojem tvrdi da je posjetio franjevački samostan Male braće u kojem je navodno primijetio ‘pravoslavne freske’. Dio srpskih medija uzeo je njegovu navodnu izjavu kao temelj za pitanje, ‘je li to dokaz da je Dubrovnik srpski?’

Tvrdilo se i to da su franjevci otekli crkvu SPC-a i pokatoličili je. Miloš S. je za Objetkiv ispričao kako je posjetio Dubrovnik i na zidanama franjevačkog samostana Male braće, ali u crkvi Preobraženja Kristova ugledao pravoslavne freske za koje mu nitko od redovnika u samostanu nije želio objasniti o čemu se radi. “Primijetio sam da se ispod žbuke pojavljuju ikone, odmah sam prepoznao pravoslavni ikonopis koji mi je dobro poznat jer redovito obilazim manastire, kako pravoslavne tako i druge širom bivše Jugoslavije. Pokušao sam dobiti odgovore ali nitko od ljudi koji tamo bogosluže nije želio objasniti o čemu se radi, dapače, okretali su glavu na moje riječi”, rekao je Miloš. Portal nadalje tvrdi kako Hrvatska skriva pravu istinu, te da je na tom mjestu nekoć bila pravoslavna crkva.

Upit i molbu za komentar tražili smo i iz samotana Male braće u Dubrovniku, a vrlo iscrpno nam je odgovorio franjevac Stipe Nosić, inače vikar samostana koji ima iskustva s religijskom ikonografijom. Poručio je kako freske nisu ni pravoslavne niti katoličke te da na žalost pojedinaca nisu ni srpske ni hrvatske. Pored toga, ponudio je dokaze koji jasno govore o tome da nitko nije pokušao “zataškati” postojanje spornih freski. Njegov odgovor prenosimo u cijelosti:

“Ovaj Miloš S. je možda jači od Miloša Obilića, ali ne zna ništa o pravoslavlju niti o katoličanstvu, a kamoli o umjetnosti. Freske (slike) niti su pravoslavne niti katoličke, nisu ni srpske ni hrvatske, nego su napravljene određenim stilom ili tehnikom. Uostalom i o Milošu Obiliću se ne zna baš mnogo i koga je ubio, ako je ubio, a bilo je to za Kosovskog boja oko pola stoljeća kasnije nego su nastale ove freske u samostanu Male braće u Dubrovniku. Kod takvih autora važni su mitovi, pa da su za njih freske srpske, nikakvo čudo ako je „ceo“ Dubrovnik srpski.

Na Vaše novinarsko pitanje moram odgovoriti da se nitko ovdje nije raspitivao na takav senzacionalistički način o freskama kao taj navodni ljetni posjetitelj. Informaciju da nisu ništa pitali ni Dubrovačku biskupiju potvrđuje njihov Ured za medije. Uostalom o ostacima fresaka pronađenih 2004. iznad svoda sakristije objavljivani su i stručni radovi, kao što je na primjer rad: Ivan Srša. Fragmenti zidnih slika nad svodom sakristije u Samostanu Male braće u Dubrovniku. Dubrovnik, časopis za književnost i znanost 1/2009. str. 102-146. A ostatak druge freske pronađen je u lipnju 2006. u prizemlju sjevernog dijela samostana. Riječ je o freski koja je nastala u prvoj polovici 14. stoljeću, a prikazuje Bogorodicu, izvedenicu ikonografskog tipa Hodegitrije (ona koja pokazuje put). Bogorodica lijevom rukom pridržava dijete Isusa. Lijevo od prijestolja na kojem sjedi Bogorodica u stojećem stavu nalazi se Arhanđeo Gabrijel s Kristovim monogramom u desnoj ruci. Pored njegove aureole nalazi se monogram (AGA GABIA), koji potvrđuje o kojem je anđelu riječ. O toj freski u reviji Dubrovnik, časopis za književnost i znanost 1/2009. str. 183-196., pisale su Fani Župan i Ana Požar Piplica, pod naslovom „Otkriveni oslik u predvorju refektorija.“



Pitam se: Ako su u Franjevačkom samostanu Male braće u Dubrovniku pravoslavne (srpske) freske, zašto su Srbi pravoslavne vjere pucali 1991. po tom samostanu pogodivši ga čak s 51 granatom?

Svjetski poznati slikar Slovenac Marko Rupnik ukrasio je nedavno s međunarodnom ekipom sličnim ikonografskim stilom novu crkvu u Solinu. Da nije i ona možda pravoslavna?

S autorom ovih redaka radio je u Rijeci pravoslavni slikar iz Ukrajine šest dugih godina i crkvu koju je on vodio ukrasio reljefima na drvu sličnim stilom. Je li zato Franjevačka crkva sv. Nikole biskupa u Rijeci pravoslavna? Tamo doduše postoji pravoslavna crkva, Hram svetog Nikolaja, ali to je duga crkva koja ima svoje umjetnine.

Uostalom franjevac Vid koji je pripadao Dubrovačkoj franjevačkoj zajednici, bio je poznati graditelj, koji je vodio i gradnju poznatog pravoslavnog manastira svetog Spasa u Visokim Dečanima kod Peći na Kosovu, u razdoblju od 1327. do 1335. O tom njegovu znamenitom djelu svjedoči natpis iznad južnog ulaza u crkvu: „Fra Vita, mali brat, protomajstor iz Kotora, grada kraljeva, sazida ovuzi crkv svetoga Pantokratora gospodinu kralju Stefanu Urošu trećemu i njegovomu sinu svetlomu i prevelikomu i preslavnomu gospodinu kralju Stefanu. I sazida se za osam godišt, i dospela je savsem crkv v leto 1335.“ Zna se da je fra Vid u Dečane doveo grčke slikare nakon što su ovi ukrasili katedralu sv. Trifuna u Kotoru. Fra Vid je gradio i samostan Male braće u Dubrovniku, pa je tu vrlo vjerojatno doveo slikare iste škole koji su ukrasili sakristiju freskama i tada zasigurno, na istočnoj fasadi samostana, naslikali Bogorodicu, Hodegitriju. Nije zbog toga samostan Male Braće pravoslavan, niti srpski (iako su ga neki htjeli zvati „Manastirom sitnih burazera“), kao što ni Dečani nisu ni katolički, ni hrvatski.

U svakom slučaju, o nikakvom skrivanju nema govora. Fotografije fresaka dijelom su objavljene na webstranici samostana i taj „Miloš Obilić“ mogao se informirati prije nego piše ovakve gluposti”, zaključio je fra Stipe Nosić.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI