SRPSKI TAJKUN UJEDINIO HDZ I SDP! Najvrelija politička priča ovog ljeta, zbog luksuznog projekta ‘plavi’ i ‘crveni’ nastupili zajedno: ‘Ovo bi se moglo preliti do Zagreba’

Foto: Mirko Ferlin / CROPIX

Neuobičajena događanja u pulskom Gradskom vijeću ovog je mjeseca privukla značajnu pozornost javnosti i na nacionalnoj razini. Naime, na sjednici Gradskog vijeća smijenjena je predsjednica toga vijeća Dušica Radojčić iz redova platforme Možemo, a nakon toga novom predsjednicom Vijeća imenovana je donedavna nezavisna vijećnica, odnosno članica Istarske stranke umirovljenika Marija Mrković Nikolovski, kojoj je potporu dalo 12 gradskih vijećnika, dok je njih četvero bilo protiv njezina imenovanja.

Zamršena je to odluka koja je donesena natpolovičnom većinom pulskih gradskih vijećnika koji su satima svjedočili dramatičnom raspletu slučaja Radojčić, za čije su razrješenje glasali vijećnici iz redova Nezavisne liste gradonačelnika Filipa Zoričića, međutim, priča je zanimljiva utoliko što su svoj glas za njezino razrješenje dali SDP-ovi, ali i HDZ-ovi vijećnici koji su tako podržali zahtjev Milana Rašula iz redova srpske nacionalne manjine koji je i pokrenuo smjenu Radojčić koju su također podržali vijećnica Zelenih Gorana Ferenčić i vijećnica Marković Nilovoski, dok se na drugoj strani njezinoj smjeni usprotivilo četvero vijećnika iz platforme Možemo. Usporedno s time, vijećnici IDS-a sjednicu su napustili uoči glasanja zbog neslaganja s načinom na koji se ruši predsjednica Vijeća.

Uspješan manevar

Da priča bude do kraja intrigantna, nova predsjednica pulskog Gradskog vijeća samo dva dana prije sjednice podnijela je ostavku na mjesto predsjednice pulskog ISU-a, i to nakon što je šef te stranke Zdenko Pliško najavio da će ona biti isključena iz stranke ako glasa mimo odluke koju je stranka donijela, a prema kojoj ne daju potporu smjeni Radojčić koju je Rašula pokrenuo zbog navodne zloporabe ovlasti. Za taj manevar vijećnik srpske nacionalne manjine uspio je prikupiti čak deset vijećničkih potpisa, što je bilo dostatno da se sjednica uvrsti u dnevni red. Rašula je u slučaju Radojčić problematizirao niz proceduralnih manjkavosti u vođenju sjednica, kao i obraćanje predstavnicima građanske inicijative za referendum za Lungomare koji je blizak pulskom Možemo.

S druge strane, Radojčić u njezinim stranačkim redovima predstavljaju kao vijećnicu koja se suprotstavila pogodovanju privatnim interesima u prostornom planiranju, pri čemu se priklonila referendumu za Lungomare. Pitanje je to zbog kojega su se u Puli ujedinili SDP i HDZ te gradonačelnik Zoričić, dok je predlagatelj njezine smjene vijećnik koji je osuđen za pronevjeru, krivotvorenje potpisa i prevaru, što je Radojčić i osobno izjavljivala. Zanimljivo je kako je na pulskoj političkoj sceni zaiskrilo zbog projekta hotela na Lungomareu, čiji je investitor srpski milijunaš i biznismen Dragan Šolak pa mnogi baš s time povezuju Rašulin angažman na smjeni Radojčić koja se otvoreno usprotivila provedbi toga projekta.



Šolakova investicija rezultirala je time da HDZ prvi put u povijesti uđe u vlast u Puli, i to, da priča bude paradoksalna, zahvaljujući SDP-u i Zoričićevoj listi, odnosno bloku koji je formiran kako bi se srušila šefica Vijeća iz redova platforme Možemo, koju je srušio Rašula, čovjek koji je u Vijeće ušao na dopunskim izborima jer je udio Srba u Puli dostigao razinu od pet posto. U SDP-u se posve opravdano strahuje da bi se ovi pulski manevri mogli preliti na suradnju s Možemo kako u Zagrebu, tako i na nacionalnoj sceni, a dio članova uvjeren je kako su njihovi pulski kolege postupili neprincipijelno sudjelujući u ovoj igri ispod stola koja bi im mogla nanijeti veliku štetu.

Uloženi milijuni

Velike milijune u ovu je igru uložio Dragan Šolak koji stoga u iz nje ne kani izaći kratkih rukava. Da Šolak zna poslovati, jasno je iz njegova životopisa, ali i iz milijuna kojima raspolaže, a koji ga čine jednim od najbogatijih ljudi na ovim prostorima. Početkom ove godine Šolak se pojavio kao glavni investitor tvrtke Sport Republic koja je prema procjenama za sto milijuna funta od Kineza Gaa Yishenga preuzela kontrolni paket dionica i postala većinski vlasnik premijerligaša Southamptona. Srpski poduzetnik sa švicarskom adresom već neko vrijeme posluje na svjetskoj biznis pozornici jer je na regionalnoj razini postigao sve što se moglo postići.

Za razliku od pulskih lokalaca koji su se priklonili Šolakovu projektu, ovaj poduzetnik u svojoj Srbiji ne uživa simpatije predsjednika Aleksandra Vučića, koji mu zamjera bliskost s Draganom Đilasom, bivšim beogradskim gradonačelnikom i jednim od vođa srpske opozicije. Povezan je Šolak i s medijima, i to prilično izravno kao prvi čovjek N1 televizije, koja je najgledaniji kabelski kanal i u našoj zemlji. Riječ je ujedno o televiziji povezanoj s američkim CNN-om, što Vučiću daje argumente za tvrdnje da je riječ o televiziji koja je u službi stranih interesa, zbog toga srpski predsjednik Šolaka naziva njihovim eksponentom u Srbiji, tvrdeći da je cilj te medijske kuće rušenje legalno izabrane vlasti u Srbiji, i to one vlasti koja se bori protiv stranih neprijatelja. Ta ista N1 televizija u Srbiji spada u jednu od rijetkih koje se usude kritizirati Vučića koji u šaci drži državni RTS i televizije poput Pinka i Happyja koje su u vlasništvu Vučiću bliskog tajkuna Željka Mitrovića, što u pitanje dovodi slobodu medija u toj zemlji. Šolakova tvrtka inače se zove United grupa, a pod njezinom palicom, osim već spomenute N1 televizije, djeluje i Nova TV te niz drugih televizija među kojima je i Sport klub.

14 tisuća zaposlenih

U sklopu te grupacije posluju i telekomunikacijski giganti poput Telemacha, srpskog SBB-a i bugarskog Vivacoma te grčke Nove, a United grupa koja je smještena u Amsterdamu u vrlo kratkom vremenskom intervalu uspjela je postati glavni pružatelj telekomunikacijskih i medijskih usluga na području jugoistočne Europe, s najširom pokrivenošću mreže u regiji. Grupa usput rečeno posluje u osam država, pokrivaju područje na kojem živi više od 40 milijuna ljudi, s tim da je u Šolakovu poslovnom carstvu zaposleno oko 14 tisuća ljudi. Ima Šolak i većinsko vlasništvo u nekoliko tvrtki koje su osnovane zbog investicija u Puli, što je izazvalo ozbiljne potrese na lokalnoj razini koji traju već neko vrijeme.

Krajem prošle godine Radojčić je onemogućila da se u Gradskom vijeću raspravlja o dopunama urbanističkog plana uređenja Max Stoja. Riječ je o dokumentu koji se trebao koristiti kao prostorno-planska podloga za to da se krene u izgradnju hotela i stambeno-poslovnog objekta te filmskog studija na devastiranom području u blizini trgovačkog centra. Nagađanja kažu da se u Puli trebao pokrenuti filmski studio preko kojega bi Šolakova grupacija pokrenula biznis sa snimanjem serija i filmova koji bi bio pandan poznatom Netflixu, ali na lokalnoj razini. U tom scenariju Pula je trebala biti Hollywood regionalnog Netflixa, što je tek jedan od Šolakovih zamišljenih projekata u Puli.

Drugi projekt koji se veže uz njegovo ime izgradnja je luksuznog hotela na Valkanama na području kamenoloma. Hotel bi na atraktivnoj lokaciji trebao ponuditi 360 turističkih kreveta, investitor je trebala biti tvrtka Hotel Valkane, dok je Šolakovo ime jamstvo da kapital u ovom slučaju neće predstavljati problem. Uz Šolaka se u Istri povezuju i projekti Valbonaša centar, Kamp Banjole i Istra nekretnine, a od tvrtki koje u svojem nazivu imaju Istru Šolak ima registriranu EECF Istru u Luksemburgu, potom u Nizozemskoj Istru Cement BV, s tim da treba napomenuti da je poveznica svih Šolakovih hrvatskih tvrtki poduzetnik Stevo Muidža iz Pule koji je ujedno direktor u njima. Bez obzira na to što je riječ o velikim ulaganjima i velikom potencijalu, ovaj je slučaj probudio nemire među lokalnim političarima, a posebnu pozornost izazvao je upravo projekt hotela na području nekadašnjeg kamenoloma na teritoriju Valkana, točnije na početku pulskog Lungomarea.

Poslovni imperij

Zbog tog hotela u Puli se najavljivalo raspisivanje referenduma, što je za ovaj grad neuobičajeno, no Šolakove investicije u ovom su kraju sve uobičajenija pojava jer je jedan od njegovih realiziranih projekata trgovački centar Max City, koji su gradile tvrtke povezane s tim strastvenim ljubiteljem golfa i vlasnikom vila te privatnih zrakoplova. Kako to obično u Lijepoj Našoj biva, u Puli su i građani podijeljeni oko ovoga projekta, dok jedni smatraju da bi Šolakovom investicijom grad oživio te da bi se obnovili zapušteni dijelovi, drugi smatraju da zdanjima poput najavljenog hotela u njihovu gradu jednostavno nije mjesto pa podsjećaju da je riječ o području koje je nekoć bilo rezervirano za građane kao šetalište, ali i kao kupalište. “Društvo arhitekata Istre izjasnilo se protiv, a u pozadini planiranja toga prostora su mutni poslovi.

Sve je počelo nejasnim procesom privatizacije obalnog područja pa se nastavilo pretvaranjem štićene zone sporta bez gradnje u zonu s hotelom, potom je kapacitet s godinama rastao i dosegao 27 metara visine, sedam nadzemnih i dvije podzemne garaže i 360 kreveta”, upozoravala je svojevremeno smijenjena šefica Gradskog vijeća, a na lokalnoj razini upozoravaju da je direktor tvrtke investitora Muidža ujedno član Predsjedništva SDP-a te da je financirao izradu urbanističkog plana uređenja Lungomarea 2012., kada je na vlasti bila koalicija SDP-a i IDS-a, ujedno je upravo tada Muidža bio najveći SDP-ov donator. Zamršena priča rezultirala je raskidom koalicije između Možemo i Zorčića u Puli, a politička drama se po svemu sudeći nastavila i ovih dana kada je u priču uskočio lokalni HDZ koji je tim manevrom ušao u vlast u Puli, a lako moguće da se baš tim manevrom u priču ponovno vrate i ove spomenute investicije i projekti kojima dobar dio stanovnika Pule baš i nije oduševljen.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI