Izbjegnut je štrajk zaposlenih u javnim službama. Vlada i osam sindikata postigli su kompromis prema formuli tri posto povećanja osnovice plaće od siječnja plus dva posto od rujna sljedeće godine. A to znači dodatnih 250 kuna na prosječnu plaću.
Ipak, sindikati nisu bili jedinstveni. Oni u obrazovanju bili su protiv – no nadglasani su. Kako će članstvo prihvatiti ovakav dogovor? Sindikat Preporod, koji je bio izvan procesa mirenja te je tražio povećanje osnovice od 19 posto, sutra ipak ide u štrajk.
U emisiji “Otvoreno” HRT-a gostovali su Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava, Željko Stipić, predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod, Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske te Damir Novotny, ekonomski analitičar.
U emisiju su pozvani čelni ljudi sindikata javnih službi no nitko od njih nije htio doći u emisiju jer su se dogovorili kako neće javno nastupati do sutrašnje zajedničke konferencije za novinare.
“Drago mi je da smo uspjeli završiti proces mirenja s osam sindikata javnih službi, a i pregovore s državnim službama. Treba istaknuti da od 2,8 milijardi kuna povećanja proračuna je 1,6 milijardi za mirovine, a 1,1 milijardi kuna su plaće državnih i javnih zaposlenika. Naši službenici, bilo u javnim, bilo u državnim službama, naši liječnici, profesori, policajci, državni službenici svakako zaslužuju više, ali ovo je bio maksimum koji je Vlada mogla dati, a da se očuva stabilnost javnih financija”, rekao je ministar Pavić.
Ministri će naći uštede u svojim resorima kako bi se namaknuo novac za povećanje plaća koje je dogovoreno odnosno 3% + 2%, dodao je.
“Mi se nismo odlučili solirati nego smo u tu poziciju dovedeni. Mislimo da bi puno bolje bilo da su sindikati nastupili jedinstveno, ali osam sidikata nije željelo sindikat Preporod u svojem sastavu. U postupku mirenja mogli smo ići manje od 18%, imao sam mandat, ali je ministar rekao da on nema mandat ići više od 3%. Za sat vremena se ispostavilo da ima prostora. Nijedan ministar do sada nije na tako različit način pristupio socijalnim partnerima. Ako se znalo da ima prostora onda je trebalo prekinuti naš postupak mirenja i vidjeti može li se tu nešto napraviti. Smatram to izrazito nekorektnim. Dobar dio našeg članstva i zbog toga će biti sutra u štrajku jer se pokazalo da vlast ne tretira jednako sve partnere. Kad je nešto prioritet onda za to ima novca. Obrazovanje i javni sektor nije prioritet. Obrana zemlje, izgradnja razrušenog, cestovno povezivanje Hrvatske, bili su prioriteti od 90-ih godina naovamo. Zajednički zahtjev svih sindikata je bio 18,9%. Onda se spustio na 5,8%. a taj postotak jamči da će iduće godine u ovo vrijeme biti opet 18,9% .To je sindikatu Preporod neprihvatljivo”, rekao je Stipić.
“Žao mi je da smo imali odvojene pregovore. Nije dopušteno iznositi detalje iz mirenja, ali kad ste već rekli, gospođa miriteljica je iznijela da nema pomaka i da tražite 18,9%. To je preko 6 milijardi kuna opterećenja za proračun i morali bi se zadužiti jer ne možemo nigdje naći uštede za toliku masu novaca”, uzvratio je ministar Pavić.
“Svi ovi silni postoci ne znače ništa mojoj učiteljici u gradu Zagrebu s 37 godina radnog staža i uz to je mentorica pa ima 800 kuna povećanje na plaću. Ona treba ići u mirovinu za 3 godine i njezina plaća je 280 kuna manja od prosječne plaće u gradu Zagrebu. Svi ovi vaši postoci ministre ne vrijede ništa. Taj sektor je potplaćen desetljećima i očekivali smo da kad konačno Hrvatskoj krene nabolje da će se vidjeti na našim plaćama. To se nažalost neće vidjeti u 2019. godini”, rekao je Stipić.
“Što se tiče državne službe i kolega u javnim službama o ovom trenutku naše su pozicije donekle različite u odnosu na neke stvari koje se događaju u kompletnom sustavu. U državnoj službi imamo proces donošenja zakona o plaćama. Uredi državne uprave će se transformirati i prebacivati na lokalnu razinu. Imamo proces kolektivnog pregovaranja kojeg treba gledati zajedno. Kad smo prihvaćali ovaj sporazum na našim tijelima bili smo svjesni pregovora koji kolege dalje nastavljaju, ali smo ga prihvatili uz uvjet da već u četvrtom ili petom mjesecu iduće godine otvorimo pregovore za materijalna prava koja su definirana kolektivnim ugovorom. Želim naglasiti da smo s ovih 6% u 2017. godini anulirali sporazum iz 2009. godine. S ovih 3% dolazimo na razinu iz 2013. godine. Tek ova 2% su više nešto što smo imali prije”, objasnio je Pleša.
“Javni sektor u Europskoj uniji je veliki poslodavac, pa tako i u Hrvatskoj. Otprilike oko 70 milijuna ljudi radi u javnom sektoru u EU. To je uprava, javne službe odnosno pružatelji javnih usluge i državna poduzeća. Javni sektor u Hrvatskoj je u krizi pa naovamo narastao za 20-ak tisuća ljudi pa se povećala i masa plaća. Mi smo na samoj granici izdrživosti. U EU smo negdje u sredini oko prosjeka troška javnog sektora prema BDP-u. No percepcija korisnika javnih usluga je među najgorima i to je naš najveći problem. Naši građani ne osjećaju kvalitetu, iako izdvajamo gotovo jednako kao Slovenija, Austrija ili Njemačka. Daljnje povećavanje javnog sektora, a da se ne pokrene restrukturiranje, povećanje učinkovitosti, nije dobro. Treba nagraditi one dijelove javnog sektora koji povećaju učinkovitost”, rekao je Novotny.