SUPRUGA PROPALOG BANKARA POSTALA POČASNA KONZULICA SEJŠELA: O njoj se jako malo zna, a muž Željko povezan je s aferom Gorana Marića

Početkom srpnja ove godine, dok su se mnogi Zagrepčani odmarali na Jadranu, u njihovu gradu otvoren je počasni konzulat Sejšela.

Kako bi dao na značaju tom događaju, u Hrvatsku je prvi put stigao jedan ministar te afričke otočne države koja ima oko 90.000 stanovnika.

Riječ je o ministru vanjskih poslova i turizma Sylvestreu Radegondeu koji se u glavnom hrvatskom gradu sastao s našim šefom diplomacije Gordanom Grlićem Radmanom. Bio bi to jedan uobičajen diplomatski susret da se ondje u ulozi počasnog konzula Sejšela nije pojavila Sonja Udovičić.


Tko je točno gospođa Udovičić i kako je dogurala do te pozicije teško je definirati, jer sve i da znatiželjnici unesu njezino ime u Googleovu tražilicu, neće naići na puno podataka. Navodno je u mladosti bila misica.

Tajanstvena gospođa Udovičić porijeklom iz Banja Luke nije aktivna samo u diplomaciji, ona je i poduzetnica, odnosno direktorica i osnivačica zagrebačke tvrtke In Property Design koja je registrirana u veljači ove godine na zagrebačkom Trgovačkom sudu. Tvrtka se bavi iznajmljivanjem i upravljanjem vlastitim i nekretninama uzetima u zakup, a trenutak njezina osnutka u najmanju je ruku intrigantan jer je na noge postavljena nedugo nakon što je u javnom prostoru buknula famozna afera Janaf, u sklopu koje se spominjao i njezin suprug, Željko Udovičić, čije je ime dobro poznato ljubiteljima rukometa, ali i onima koji prate poslovne putanje hrvatskih poduzetnika. Svojedobno je Udovičić ušao na popis 200 obitelji koje imaju Hrvatsku pa ga su ga tako 24 sata proglasila jednim od 200 najutjecajnijih i najimućnijih ljudi u državi, i to zahvaljujući tome što je tih godina vodio Štedbanku koja je u to doba ostvarivala stabilnu dobit od desetak milijuna kuna.



Banka je u međuvremenu likvidirana, no to ni izbliza nije utjecalo na Udovičićevo poslovanje. Svoj je biznis nastavio voditi i preko poznate zagrebačke poliklinike Sveti Rok, čiji je suvlasnik s Pavom Šulentićem i članom NO-a tvornice čarapa Jadran Denijem Barišićem. Tu su polikliniku u medijima spominjali sindikalni predstavnici državnih Hrvatskih šuma, koji su smatrali da se dio njihovih kolega nastoji obmanuti tako što su one koji nisu bili radno sposobni slali na preglede u Sveti Rok umjesto da su im isplaćene otpremnine. Tko će to platiti i zašto baš ta poliklinika, pitali su se u sindikatu, no kako to nerijetko s Hrvatskim šumama biva, odgovor nisu dočekali. Inače je polikliniku 2008. godine pokrenuo Šulentić, koji je godinama prije toga bio aktivan u privatnom zdravstvu pa je tako vodio polikliniku Sunce koju je u međuvremenu prepustio Dubravku Grgiću, zatim je postao direktor Medikola, a 2009. godine, kada je Vladom rukovodio HDZ, spominjan je i kao potencijalni ravnatelj HZZO-a. Ovaj je kirurg koji je bio i u zagrebačkoj Klinici za traumatologiju u jednom periodu odlučio dići ruke od liječničke karijere pa je u jednoj od svojih izjava ustvrdio kako on nije liječnik nego biznismen.

Njegovu i Udovičićevu zdravstvenom biznisu lani se pridružio Affied, spojili su se, naime, s tim najvećim europskim pružateljem usluga na polju dijagnostike, ambulantnog liječenja i liječenja karcinoma, što je jasan pokazatelj toga da ni poliklinici ni Šulentiću nisu previše naškodila negodovanja liječnika koji su prije desetak godina problematizirali rad privatnih poliklinika u Hrvatskoj, pri čemu su Šulentićevu kliniku prozivali zbog toga što je on bio pripadnik najužeg klana bivšeg HDZ-ova ministra zdravstva Darka Milinovića. On je, prema desetak godina starim medijskim napisima, bio dio Milinovićeva klana dok je taj danas već bivši HDZ-ovac i bivši ličko-senjski župan ratovao sa svojim prethodnikom Andrijom Hebrangom.

Baš kao što je Udovičićev partner povezivan s Milinovićem, tako je Udovičić povezivan s bivšim ministrom državne imovine, HDZ-ovim Goranom Marićem, kojemu je ministarstvo izmislio Andrej Plenković pod pritiskom takozvanih HDZ-ovih konzervativaca. Iz Plenkovićeve je Vlade Marić išetao osobno nakon što su novinari počeli problematizirati popis njegove imovine i zatajene kvadrate s čijom je procjenom vrijednosti imao ozbiljnih problema. Problema je Marić imao i sa stanom u kojem je živio njegov sin, a koji je gradila tvrtka Alfa stan. Začarani je to krug s dosta dugačkim i širokim pipcima.

Udovičić je kao nekadašnji vlasnik Štedbanke prije 15-ak godina na razne načine investirao u poljoprivredna zemljišta i voćnjake u okolici Banje Luke. Početkom 2000-tih oformio je rukometni stožer, što i nije čudno s obzirom na to da mu je brat tih godina bio profesionalni rukometaš. Uspio je pronaći sponzore koji su se pojavili na začecima uspona hrvatske rukometne reprezentacije koja se 2003. godine sa Svjetskog rukometnog prvenstva u Portugalu vratila sa zlatnom medaljom. Udovičić je jedan od osnivača tvrtke Rašeljka registriranoj u Novskoj. Ta je tvrtka registrirana za poljoprivredu i trgovinu.

Kada se govori o vezama između nekadašnjeg HDZ-ova ministra Gorana Marića i Udovičića, treba podsjetiti da su se njihovi odnosi zakomplicirali kada se otkrilo kako je vlasnik stana u kojem živi njegov sin Veslačka nekretnina, odnosno tvrtka-kći Šted-investa u kojem je Marić godinama bio direktor, što i nije čudno s obzirom na to da je s Udovičićem u poslovno-partnerskim odnosima još od 2000-tih godina. Uostalom, u Šted-investu je bio direktor sve dok nije ušao u Sabor 2008. godine kao zastupnik HDZ-a.

Upravo je Udovičić bio jedan od suvlasnika Alfa stan grupe iz koje se povukao nedugo nakon afere s Marićem, koja je buknula kada se uz ostalo doznalo da je ministar državne imovine tvrtkama povezanima sa svojim bivšim šefom, u čijem je stanu tada živio njegov sin, prodao više od 13.000 m2 državnog zemljišta u zoni u kojoj je dopuštena gradnja turističkog naselja, uz more u Dubrovniku, i to po cijeni od 5,092 milijuna kuna. Tih nešto više od 19 posto zemljišta u Brsečinama trebalo je Udovičićevim tvrtkama kako bi se upisale kao jedini vlasnici parcele na kojoj su do tada bili suvlasnici s državom. Marić tada u svojstvu ministra potpisuje odluku o razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnina u k.o. Brsečine, a prema kojoj su tvrtke povezane s Udovičićem – Sikirica d.o.o. i Valeta d.o.o. stekle pravo otkupa atraktivnog zemljišta čija je namjena ugostiteljsko-turistička. Država se potom pristaje upisati kao samostalan vlasnik neatraktivne čestice iznad ceste, dok su ostali udjeli prepušteni, odnosno prodani tvrtkama poduzetnika Udovičića.

Kada već govorimo o likvidaciji Udovičićeve Štedbanke, treba podsjetiti da je ona likvidirana koncem 2017. godine nakon održane skupštine na kojoj je donesena odluka u prestanku društva. U likvidaciji je Štedbanka otvorila novi, poslovni račun u Erste banci, a sve do tada ova banka sa sjedištem u zagrebačkoj Slovenskoj ulici solidno je poslovala. Osnovana je 1994. godine te je kategorizirana kao manja hrvatska banka, a u trenutku likvidacije na čelu Uprave nalazio se Constantin Cesnovar, dok su članovi bili Ante Babić i Marko Udovičić. U svojim najboljim danima ova je banka opisivana kao banka rukometnog mecene Željka Udovičića, koji se, doduše, u to doba nije previše medijski eksponirao.

Unatoč tome, dok je Željko Udovičić bankario, njegov brat Ivica profesionalno je igrao rukomet. U nekim medijima u tom periodu Udovičića se opisivali kao osobu koja puno pomaže sportašima i kreće se u sportskim krugovima, pri čemu se potenciralo njegovo prijateljstvo s Mladenom Katalinićem, koji je tih godina bio trener ženske juniorske atletske reprezentacije. Udovičić je u financijske vode krenuo s bivšom suprugom, s kojom je osnovao štedno-kreditnu zadrugu koja je 1994. prerasla u banku, nakon čega su nekoliko puta obavljane dokapitalizacije koje su banku 2005. godine dovele do dobiti od 35 milijuna kuna.

Paralelno s time, Udovičić je došao na pik bivšem glavnom državnom odvjetniku Radovanu Ortynskom koji je Štedbanku prikazivao kao kriminalnu banku čijih je 90 posto transakcija krivotvoreno. No u međuvremenu se priča okrenula pa se tvrdilo kako je Udovičićev razvod vodio danas pokojni odvjetnik Mirko Batarelo, prijatelj Radovana Ortynskog. U nekim medijima tvrdilo se da je, računajući kako će time lakše ishoditi pobjedu u brakorazvodnoj parnici, Batarelo pokušavao prikazati Štedbanku kao banku koja je prala novac, što se pokazalo neosnovanim. S vremenom se Udovičić povukao u diskreciju, a njegova Sonja ušla je u diplomatske vode a da nitko ne zna objasniti kako je uopće dospjela na poziciju počasne konzulice.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI