FENOMEN KOJI SE PONAVLJA: Većina Hrvata u SAD-u glasat će za Trumpa! Bivši veleposlanik otkriva i zašto!

Photo: Drew Angerer

U Trumpovu zauzimanju predsjedničke pozicije 2016. godine mitinzi su bili ključni za njegovu konačnu pobjedu. Njegovi podupiratelji sretno su dočekali povratak u kampanju na Floridi, nakon kraćeg prekida zbog predsjednikove bolesti uzrokovane zarazom koronavirusom. Iako je virus korone teško pogodio ovu “sunčanu državu”, Trumpov je stožer odlučio restartati kampanju baš ondje gdje je sjedište Trumpovih turističkih investicija i raskošna obiteljska rezidencija Lago Mare. Protivnici se zgražaju zbog velikih okupljanja u vrijeme pandemije. No Trump konzistentno minimalizira opasnost od koronavirusa: “Sada vam mogu potvrditi da sam imun na virus. Osjećam se snažno i najradije bih ušetao među sve vas u publici i redom vas izljubio”, entuzijastičan je bio predsjednik Trump pred oduševljenim sljedbenicima u Floridi.

O Trumpovoj popularnosti među američkim Hrvatima svjedoči bivši hrvatski veleposlanik u Australiji i Kanadi, Ljubinko Matešić. Kao dobar poznavatelj hrvatske imigracije, a sada u poslovnim vodama i povremeni profesor u privatnoj srednjoj školi, ima dobar uvid u javno mnijenje naše američke dijaspore.

Matešić živi u Floridi sa suprugom Robertom i dvoje djece. I sam je dijete dijaspore, njegovi roditelji emigrirali su iz Dikla pokraj Zadra u New York.

Kako glasaju Hrvati?

Po riječima profesora Ljubinka Matešića, Hrvati u Americi nisu homogena grupacija i stoga se njihovi pogledi na aktualne predsjedničke izbore razlikuju. “Treba ih podijeliti u tri šire kategorije. Prvu čine potomci doseljenika koji su emigrirali između 1890. i 1910., u drugoj su skupini oni koji su emigrirali nakon Drugoga svjetskog rata i početkom 60-ih i 70-ih godina. Naposljetku imamo nedavne imigrante pristigle u SAD u posljednjih 20-ak godina.” Profesor Matešić najbolje poznaje skupinu poslijeratnih imigranata među koje se ubraja i njegova obitelj. Pripadnici toga drugog vala hrvatske dijaspore još dosta dobro govore hrvatski jezik, često posjećuju domovinu, imaju nekretnine u Hrvatskoj, a mnogi su bili uključeni u pomoć Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata. “Većina njih glasat će za Trumpa jednostavno zato što je takav model u većini iseljeničkih zajednica, čiji su članovi uspješni i uključeni u maticu društva. Po dolasku u Sjedinjene Američke Države ti su imigranti bili siromašni i radili su teške poslove. Kao pripadnici radničkog sloja podržavali su demokrate jer je opća percepcija da ta stranka štiti interese radnika i imigranata. Također je postojala jaka katolička frakcija u Demokratskoj stranci, što je privuklo hrvatske imigrante. S vremenom, većina se hrvatskih doseljenika obogatila, otvorili su svoje obrte i firme, a socijalna pokretljivost društva  omogućila im je pristup višem ili barem bogatijem sloju društva. S time su im postale zanimljivije porezne i ekonomske mjere republikanaca. Nadalje, Hrvati su većinom konzervativnih gledišta o nekim društvenim temama poput pitanja abortusa i zaštite prava LGBT zajednice. Većina ih sada podržava Trumpa i republikance.”



Kad je riječ o najstarijem i najjačem useljeničkom valu, s kraja 19. stoljeća, njihovi potomci nemaju više tako snažne veze s domovinom, a danas se uglavnom okupljaju oko Hrvatske bratske zajednice sa sjedištem u Pittsburghu, u saveznoj državi Pennsylvaniji. U prošlosti je većina njih radila u rudnicima ugljena, željezarama i tvornicama, a kao takvi bili su glasači Demokratske stranke. Danas je većina njih uspješna i obrazovana te su, posljedično napretku u društvu, vjerojatno prešli u tabor republikanaca. Iz središnjice HBZ-a doznajemo da raspoloženje članstva naginje prema sadašnjem predsjedniku Trumpu.

Ideološka pitanja

Nisu svi američki Hrvati obrazovani, bogati i uspješni u svojim profesijama. Ima ih, naravno, u sloju radnika plavog ovratnika. Po mišljenju profesora Matešića, oni će po inerciji vjerojatno slijediti primjer većine radničkog sloja bijelaca koji se opredjeljuju za Trumpa: “Generalno je mišljenje među bijelcima američke radničke klase da su demokrati izgubili kontakt s njima i njihovim problemima. Jedan od glavnih razloga su ideološka pitanja, koja stvaraju glavnu razdjelnicu između demokrata i republikanaca. Pripadnici nižeg sloja radnika bjelačke populacije ne slažu se s pretjeranim liberalizmom demokrata, a ni s njihovim stajalištima u vezi sa stihijskom ilegalnom imigracijom.” Ponajviše ih zabrinjava stav demokrata o ekonomskim temama poput globalizacije i slobodne trgovine, zbog čijih su utjecaja nestali mnogi poslovi u američkim tvornicama te su relocirani u Kinu i zemlje u razvoju. I ne samo što su poslovi nestali nego je i pala vrijednost rada, tako da je najniža plaća po satu pala zbog jeftine radne snage u drugim zemljama. Sve su to teme koje predsjednik Trump nastoji popularizirati u svojoj kampanji, već je u četiri godine vođenja država “načeo” sve stavke ugovora o slobodnoj trgovini nastojeći štititi američke interese. Njegova antiglobalistička filozofija pod geslom “Amerika prva” propagira drugačiju vanjsku politiku od njegovih prethodnika. Te su se vanjskopolitičke mjere odrazile na poslovanje tvrtki u SAD-u, tako da je prije početka pandemije zabilježen značajan ekonomski rast. Sada državi prijeti recesija i pitanje je hoće li birači ponovno povjeriti svoj glas sadašnjem predsjedniku.

Oni koji gotovo sigurno ne dijele simpatije prema Trumpu pripadnici su najnovijeg vala hrvatskih iseljenika, pristiglih u SAD posljednjih 20—30 godina. “Njih nema previše i uglavnom žive u dijelovima SAD-a koji tradicionalno većinom glasaju za demokrate, te će povjeriti svoj glas kandidatu Joeu Bidenu. Naravno, i među njima ima izuzetaka”, ističe profesor Matešić koji je obrazovanje stekao na New York Universityju diplomiravši ekonomiju i povijest, a na sveučilištu Fordham, NY, završio je MBA – studij poslovnog upravljanja. Uz diplomatsku službu te iskustva u financijskom polju i prodaji nekretnina, vrijeme mirovine namjerava provesti u Hrvatskoj.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI