Nakon što je prošle godine promijenila ime kako bi završila nekoliko desetljeća dug spor s Grčkom, činilo se da je Sjeverna Makedonija konačno na putu prema članstvu u Europskoj uniji.
A onda se uplela Bugarska.
Skopski san o članstvu u Europskoj uniji ponovno je ugrožen sporom sa susjednom zemljom. I opet su na dnevnom redu povijest, jezik i identitet, pitanja koja kao da progone Sjevernu Makedoniju od uspostave države prije 30 godina.
Siromašnu državu u srcu Balkana s dva milijuna stanovnika iscrpljuje obnova povijesnih razmirica u vrijeme kad se želi usredotočiti na svoju budućnost.
“Izgleda da opet idemo istim putem“, kaže Bojan Dimevski, 30-godišnji konzultant iz Skoplja.
“U 21. stoljeću, u globalizaciji, mi raspravljamo odakle i od koga potječe koja nacija, jezik ili povijest umjesto da slavimo stvari koje nas ujedinjuju”, dodao je Dimevski.
Južna susjeda Grčka desetljećima je blokirala ulazak Sjeverne Makedonije u NATO savez i EU, smatrajući da ime Makedonija, što je njezina sjeverna pokrajina, pripada grčkoj baštini.
Atena je napokon popustila nakon što je Skoplje prošle godine pristalo dodati „Sjeverna“ imenu države. Taj potez, iako nije bio popularan među Makedoncima, uklonio je grčku blokadu.
No onda je na scenu stupila Bugarska koja od Makedonaca traži niz ustupaka kako bi joj odobrila početak pregovora. Sofija želi zabraniti spominjanje makedonskog jezika koji smatra bugarskim dijalektom.
Velik dio problema leži u tome što je Sjeverna Makedonija dio šire geografske regije poznate pod nazivom Makedonija, koja se protezala na područjima današnje Bugarske i Grčke.
Sofija Makedonce smatra Bugarima koje se uvjerilo da je njihov identitet odvojen od matice putem „etničkog inženjeringa“ sredinom prošlog stoljeća kad je područje postalo jugoslavenskom republikom.
Makedonski jezik također je konstrukt, tvrdi Sofija, tražeći da se u europskim dokumentima na njega referira kao na “službeni jezik Republike Sjeverne Makedonije”.
Sporovi postaju veći što se više ide u povijesne detalje. Odbor stručnjaka dviju država vodi niz povijesnih rasprava i pokušava uskladiti školske udžbenike. U tome su imali i uspjehe, primjerice u preporukama za povijesne udžbenike za učenike do 6. razreda.
No sastanci dviju strana stali su prošle godine kad su stigli do 7. razreda i kad se pojavio heroj Goce Delčev iz osmanskog razdoblja, istaknuo je član odbora Petar Todorov, profesor povijesti iz Sjeverne Makedonije.
Rođen u današnjoj Grčkoj, dok je regija bila pod vladavinom Osmanskog Carstva, Delčev je predavao u bugarskoj školi u današnjoj Sjevernoj Makedoniji. Poznat je kao revolucionarni vođa u borbi protiv turskih vlasti na početku 20. stoljeća.
I Bugarska i Sjeverna Makedonija ga smatraju svojim junakom, pa nazivaju gradove, škole i sveučilišta po njemu te mu podižu spomenike.
U jugozapadnom bugarskom gradu imena Goce Delčev nema sumnje u to kojeg je porijekla.
“Ovdje su ljudi nepopustljivi: Goce Delčev je bugarska povijesna ličnost”, rekla je ravnateljica tamošnje srednje škole Elka Bodžikova.
Preko granice, u skopskoj crkvi gdje mu je grob, mišljenje je suprotno.
“Mogu reći što bi rekao svaki Makedonac. Naravno da je Goce Delčev naš”, kazao je Skopljanin koji nije htio dati svoje ime.
Njemačka, trenutačna predsjedateljica Europskom unijom, proteklih tjedana pokušava posredovati između Bugarske i Sjeverne Makedonije kako bi Sofija odustala od veta.
U međuvremenu su se u raspravu uključili i neovisni političari koji smatraju da je okvir rada dvonacionalnog odbora za izglađivanje odnosa pogrešan.
“Gotovo je nemoguće doći do jedinstvene priče o povijesti”, rekao je Dimitar Bečev, stručnjak za jugoistočnu Europu bečkog Instituta za humanističke znanosti (IWM).
On i akademici obaju država upozoravaju na “zastarjele i vrlo restriktivne koncepcije nacionalnog identiteta predstavljene kao nešto vječno i nepromjenjivo”.
“Sve nacije su konstrukti i doslovno su ‘umjetne’“, napisali su u otvorenom pismu.
Analitičari upiru prstom u Sofiju zbog već viđene metode na Balkanu: stavljanja nacionalnih pitanja u prvi plan kako bi se dobili politički bodovi uoči izbora. U Bugarskoj su oni zakazani za iduću godinu, a Bugari su ove godine više od stotinu dana proveli na ulicama prosvjedujući protiv svoje vlade.
Belčev naglašava kako je Skoplje trenutno u najranjivijoj fazi jer je pred otvaranjem pregovora o ulasku u EU.
“Otvaranje pregovora o članstvu u pravilu je trenutak kad je kandidat za EU najskloniji davati ustupke”, zaključio je.