Znanstvenici su identificirali sedam različitih grupa simptoma covida

Pixabay

COVID-19 se može manifestirati različitim simptomima. Znanstvenici su sada prepoznali važne biomarkere i identificirali sedam različitih grupa simptoma. To bi trebalo pomoći u liječenju i razvoju cjepiva protiv koronavirusa.

Peckanje u grlu, glavobolja, lagano curenje nosa – kakvi su simptomi COVIDA-19?

Prije godinu dana nas takve bolesti ili lagana prehlada ne bi zanimale – ako smo ih uopće i primjećivali, prenosi DW.

Danas, u jesen 2020. godine, to izgleda sasvim drugačije. Kihanje je sve što je potrebno da bi se pokrenuo misaoni karusel: “Gdje sam bio posljednjih dana, koliko sam se približavao ljudima, šta sam dodirivao? Funkcioniraju li moja čula mirisa i okusa? Pomalo mi nedostaje daha … “

Stop! Ako vas to umiruje, niste sami.



Znanstvenici i liječnici također su neprestano zaokupljeni ovim misaonim karuselom i još uvijek pokušavaju ući u trag mnoštvu simptoma koje COVID-19 može donijeti sa sobom.

Znanstvenici s Medicinskog fakulteta u Beču sada bi mogli unijeti bar malo više strukture na dugu listu naznaka infekcije koronavirusom, time što su identificirali sedam različitih oblika s blagim tijekom ove bolesti. Studija je objavljena u časopisu Allergy.

Njihov primarni cilj: otkriti kako izgleda dobar imunitet nakon prolaska infekcije koronavirusom i na osnovu čega se on može izmjeriti.

U tu svrhu su znanstvenici okupljeni oko imunologa Winfrieda Pickla i alergologa Rudolfa Valenta ispitali 109 rekonvalescenata – tj. osoba koje su preboljele COVID-19 i koje se oporavljaju – te ispitali 98 zdravih ljudi iz kontrolne grupe i izvršili pretrage njihove krvi.

Sedam grupa simptoma COVID-19

Na temelju dobivene baze podataka, znanstvenici su uspjeli pokazati da su različiti simptomi COVIDA-19 povezani i da se javljaju u takozvanim grupama simptoma. Oni su identificirali sljedećih sedam grupa:

1. Simptomi slični gripi (temperatura, groznica, umor i kašalj)
2. Simptomi prehlade (curenjem nosa, kihanje, suho grlo i začepljen nos)
3. Bolovi u zglobovima i mišićima
4. Upale očiju i sluznice
5. Problemi s plućima (upala pluća i otežano disanje)
6. Gastrointestinalni problemi (uključujući proljev, mučninu i glavobolju)
7. Gubitak čula mirisa, okusa i drugi simptomi

“U posljednjoj grupi smo mogli ustanoviti da je više ljudi s mladim imunološkim sistemom pogođeno gubitkom čula mirisa i okusa”, kaže direktor studije i imunolog Winfried Pickl u intervjuu za DW. Mladi imunološki sistem ne mjeri se starosnom dobi pacijenta, već brojem imunih ćelija koje su nedavno migrirale iz timusa (T limfocita).

“To znači da smo uspjeli jasno razlikovati sistemske (npr. grupe 1 i 3) od za organe specifičnih oblika (npr. grupe 6 i 7) primarnog oboljenja od COVIDA-19,” pojašnjava Pickl.

To istovremeno ne znači i da ne može doći do preklapanja između grupa simptoma. Međutim, pokazale su se veze između različitih grupa i specifičnih imunoloških parametara:

Na primjer, tijek bolesti COVIDA-19 praćen visokom temperaturom u korelaciji je s imunološkim pamćenjem tijela mogao bi ukazivati ​​na relativno dug imunitet. Gubitak čula okusa i mirisa, s druge strane, povezan je s višim nivoom T limfocita.

COVID-19: “otisak prsta u krvi”

Na temelju krvi, znanstvenici su uspjeli identificirati neke važne markere COVIDA-19. Otkrili su da bolest COVID-19 nakon deset tjedana ostavlja značajne promjene u imunološkom sistemu – takoreći, poput otiska prsta u krvi pacijenta.

Broj granulocita, koji su inače odgovorni za borbu protiv bakterijskih patogena u imunološkom sistemu, bio je značajno niži od uobičajenog u grupi COVID-19. “To je bilo iznenađujuće i nešto sasvim novo”, rekao je austrijski imunolog u intervjuu za DW.

“Zbog toga imune ćelije CD4 i CD8 razvijaju pamćenje, a CD8 T ćelije ostaju snažno aktivirane. To pokazuje da se imunološki sistem još uvijek intenzivno nosi s bolešću i nakon više tjedana poslije prve infekcije”, ističe Pickl.

To bi mogao biti i razlog zašto mnogi pacijenti nakon infekcije COVID-om-19 duže osjećaju slabost. Istovremeno, regulatorne T ćelije bile su značajno smanjene – to je, kako kaže Pickl, opasna mješavina koja bi mogla dovesti i do autoimunog oboljenja.

Pored toga, u krvi rekonvalescenata moglo se dokazati i povećavanje imunih ćelija koje proizvode antitijela. Što je kod blažeg oblika bolesti bila veća temperatura oboljelog, bio je i izraženiji imunitet na virus.

“Naša saznanja doprinose boljem razumijevanju bolesti i pomažu nam u razvoju mogućih cjepiva, budući da se sada možemo osloniti na obećavajuće biomarkere i provesti još bolji nadzor”, naglasio je tim znanstvenika koji potpisuje objavljeni članak. “Sada znamo da su B i T limfociti važni parametri kada procjenjujemo cjepiva”, kaže Pickl.

Studija je, prije svega, pokazala da se ljudski imunološki sistem “udvostručuje” u obrani od bolesti uz pomoć imunoloških ćelija i antitijela – poput odabrane moderne nogometne momčadi. Imunološke stanice tako mogu “zapamtiti” određene “poteze” virusa i reagirati na njih.

Zadatak je sada primijeniti ova saznanja, koja bi mogli igrati važnu ulogu u liječenju pacijenata i razvoju učinkovitog cjepiva.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI