Neke od njih itetako dobro znate, neki u svojem bogatstvu uživaju daleko od očiju javnosti. U našem novom serijalu upoznajte najbogatije Hrvate i ljude iz regije koji svoje milijune ulažu u našu zemlju
Vlasnik Central osiguranja Nijaz Hastor jedan je od najmoćnijih pa i najbogatijih bosanskohercegovačkih gospodarstvenika, rođen u mjestu Ustriprači na istoku BiH.
Karijeru je započeo u Tvornici automobila Sarajevo u kojoj je njemački VW imao 49 posto udjela, bilo je to u vrijeme bivše Jugoslavije. Probitačni Hastor 1989. godine seli u Njemačku te osniva tvrtku koja se transformira u najznačajnijeg kooperanta njemačkih proizvođača automobila s naglaskom na Volkswagen.
Na rodnu grudu vraća se nakon rata te pokreće Prevent grupu u kojoj se bavio proizvodnjom autopresvlaka koje je naveliko izvozio, a paralelno s time preuzima i druge slične tvrtke širom svijeta od Austrije, Mađarske pa sve do Rumunjske, potom biznis širi na tvornicu autostakala, ali i na tvornciu metalnih dijelova za autosjedala u Njemačkoj i Brazilu.
Bosanci kažu kako je Hastor u njihovoj zemlji pokupovao sve što se kupiti moglo – od banaka do osiguravajućih kuća, međutim mišljenja o njemu su podijeljena. Dok jedni kažu kako je riječ o bezosjećajnom tajkunu koji iskorištava resurse BiH, drugi ipak naglašavaju kako je riječ o uspješnom i besprijekornom poduzetniku. Najpoznatiji BiH mediji Dnevni Avaz o Hastoru je pisao kao o kontroverznom poduzetniku iza kojega stoji enormno bogatstvo, koji je uspješan vani, a neugodan unutra pošto njegovi radnici rade za 390 konvertibilnih maraka.
‘Dočekan kao heroj, kao spasitelj za tisuću obitelji, za tisuće nezaposlenih, menadžment ove kompanije odmah je od županijske vlasti dobio svu podršku, a od vladajuće SDA i političko zaleđe. Danas, zaposleni u ovoj kompaniji tretirani su kao robovi”, pišu u Avazu za kojega su posebno problematični uvjeti u Preventi u Goraždu.
”Kada se otvaralo postrojenje „Preventa“ u Goraždu, svi su to podržali. Goražde je imalo 7.000 nezaposlenih, pa je tvrtka koja će zaposliti 2.000 radnika dočekana širom raširenih ruku.
No, radnici su ostali šokirani kada su im vraćene radne knjižice u kojima je za njih 90 posto nedostajao upisani radni staž od godinu i više dana?! Tisuću radnika dnevno radi dva sata prekovremeno i matematika kaže da se radi o 2.000 sati dnevno. Uzme li se u obzir mjesečna razina, odnosno prosjek od 25 radnih dana, to je već 50.000 sati prekovremenog rada”, pisao je ovaj medij o ovom bosanskom milijarderu.