Vlada je prije nekoliko dana pokrenula projekt sveobuhvatne obnove Banskih Dvora koji su nastradali u potresu, a vrijednost radova procijenila je na 155,1 milijuna kuna.
Sada je najavljeno kako će se obnavljati i zgrada Hrvatskog sabora koja je također nastradala u potresu, a ima status zaštićenog kulturnog dobra.
”Obnova, čije trajanje u ovom trenutku nije moguće detaljno definirati, odvijala bi se u dvije faze: prva obuhvaća izradu projekta obnove konstrukcije s radovima konstrukcijske obnove, a druga izradu projekta cjelovite obnove zgrade uključujući energetsku obnovu“, kazali su Hini iz Sabora.
Ističu i kako se Sabor, nakon zagrebačkog potresa prijavio za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije (FSEU) namijenjenih obnovi kulturne baštine i kako su mu sredstva odobrena.
”Hrvatskom saboru su odobrena bespovratna sredstva u iznosu od 87.605.112 kuna, a odnose se na konstrukcijsku obnovu zgrade Sabora. Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026. predviđeno je da se cjelovita obnova, uključujući i povećanje energetske učinkovitosti, financira potporom iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost (Recovery and Resilience Facility)”, kažu iz Sabora.
Na proljeće su raspisani pozivi za geodetsku snimku postojećeg stanja te snimku postojećeg stanja instalacija. Na prvi poziv, uz procjenu vrijednosti od 15.000 kuna bez PDV-a, javilo se šest ponuditelja, a odabrana je ekonomski najpovoljnija ponuda tvrtke GEOIT d.o.o. u iznosu od 7000 kuna bez PDV-a.
Na poziv za snimku postojećeg stanja instalacija, procijenjene vrijednosti 50.000 kuna bez PDV-a, nije se javio niti jedan. Poziv nije ponovljen, te je planirano da se navedeno obavi u sklopu izrade projekta konstrukcijske obnove zgrade.
Kažu kako su trenutačno u tijeku aktivnosti na izradi potrebne dokumentacije za otvaranje postupka javne nabave za izradu projektne dokumentacije i izvedbu radova konstrukcijske obnove zgrade Hrvatskoga sabora. Nakon što se dovrši priprema potrebne dokumentacije, otvorit će se javno savjetovanje nakon čega će se u skladu s propisima pokrenuti postupak javne nabave.
U zagrebačkom potresu 22. ožujka 2020. godine urušio se dio krova, oštećeni su dimnjaci, tavan te 3. i 4. kat, u zgradi su popucali zidovi i stepeništa, oštećen je i njen dvorišni dio.
Petrinjski potres od 29. prosinca samo je potvrdio da glavna saborska zgrada treba obnovu.
Proteklih godina zahvati u Saboru su bili skromni i parcijalni, mahom su se svodili na soboslikarske i parketarske radove, odnosno zamjenu dotrajalih parketa, prozorskih okvira, bojanje zidova. Nešto ozbiljnije se radilo na trećem katu samo u ljeto 2018. godine gdje je obnovljeno 13 ureda za službenike, za što je utrošeno oko milijun kuna, uključujući i PDV.
Dio saborske zgrade temeljito je obnovljen sredinom 90-ih kada je uređena sabornica, do tada neugledni saloni na prvom i drugom katu dobili reprezentativan izgled, a mračni i neugledni prostori u prizemlju prenamijenjeni su u dvorane za sastanke. Tada su uređeni i zapušteni restoran i kafić.
Za izgled glavne saborske zgrade kakav danas poznajemo zaslužni su projektanti Lav Kalda i Karlo Susan. Kalda i Susan radove su završili 1911. godine tijekom koje je Zagrebačka županija prodala zgradu Saboru.