TOMAŠEVIĆ NE ŽELI DA GA SE USPOREĐUJE S BANDIĆEM! O najvrućoj temi proračuna kaže: ‘To nisu stečena prava’

Screenshot

Proračun Grada Zagreba za 2022. u iznosu od 15,12 milijardi kuna koji je predložio gradonačelnik Tomislav Tomašević, prihvaćen je u četvrtak na sjednici Gradske skupštine s 28 glasova za i 14 protiv, a oporba je ustvrdila da je on nerealan, nerazvojni te nedovoljno transparentan.

Gradonačelnik je u predstavljanju proračuna naglasio kako ima tri osnovna cilja.

“Prvi je da stabilizira financije Grada Zagreba, s obzirom na dosta zahtjevnu financijsku situaciju konsolidiranog duga od 8,2 milijarde kuna kada gledamo ukupnu zaduženost Grada i gradskih poduzeća. S druge strane cilj je da intenzivira poslije – potresnu obnovu Zagreba i treći cilj je da realizira ciljeve zelenijeg i pravednijeg Zagreba”, objasnio je Tomašević.


O svemu tome Tomislav Tomašević govorio je u Dnevniku N1.

“Do pola četiri je trajala sjednica, to nije toliko neuobičajeno, ali ono što je, je da gradonačelnik bude otpočetka do kraja, to sam uveo i tog se držim”, rekao je na početku i dodao:



“Usvojili smo proračun od 15 milijardi kuna, 5 milijardi kuna otpada na gradske ustanove, tako da je proračun u užem smislu nešto veći od 10 milijardi kuna. On je veći za oko 700 milijuna kuna ove godine, no 700 milijuna kuna više imamo dugova ove godine, isto tako imamo povećanje izdvajanja za obnovu. Kada tako gledamo proračun, napravili smo smanjenje redovnih troškova za oko 7%”.

Nastavio je o proračunu: “400 milijuna kuna ide više za plaće u ustanovama, ali koje financira država, 700 milijuna kuna je povećanje proračuna Grada Zagreba u užem smislu, a 700 milijuna kuna je više vraćanja dugova, tu je i 240 milijuna kuna više za javnu obnovu nakon potresa i 160 milijuna kuna više za privatnu obnovu. Da bismo sve to mogli morali smo redovne rashode smanjiti za oko 7% i to smo uspjeli”, objasnio je.

Kaže i da njegov proračun nije isti kao Bandićev, to rezolutno odbija.

“Da je copy paste Bandićevog prihvatili bismo amandmane HDZ-a i MN 356 koji su nerealni. Naš proračun je realan i ti ekstra prihodi će biti iz tri izvora, jedan je Fond solidarnosti, zatim 400 milijuna kuna više od poreznih prihoda jer će biti veći BDP sljedeće godine u Zagrebu za taj iznos, treći izbor su ekstra prihodi iz prodaje imovine, prije svega udjela u APIS-u, te neka srednja zemljišta i poslovni postori koji su u vlasništvu Grada Zagreba, a koji se trenutno iznajmljuju za mali novac. Najveća razlika između našeg i Bandićevog proračuna je što on to nije planirao stvarno napraviti, samo je fiktivno pokrpana proračunska rupa.

Paromlin je nešto što nikako ne bi trebalo prodavati nego tamo realizirati neki javni objekt poput gradske knjižnice, Gredelj treba vidjeti kroz arhitektonski natječaj i ići u etapama i fazama, a Zagrepčanka je treća vrsta zemljišta koja bi se možda i mogla prodati, međutim i za to je potrebno vrijeme, mi da cijelu sljedeću godinu provedemo na prostornoplanskoj dokumentaciji i studijama mi bi je mogli prodati tek 2023. godine”.

Zašto još nema nijedne zamjenske kuće? Tomašević objašnjava.

“Jer nema odluka. Nema odluka i nas to frustrira jer je Grad Zagreb imao u proračunu 80 milijuna kuna za obnovu privatnih zgrada i nećemo potrošiti niti jedan, ni milijun kuna nećemo od toga potrošiti za obnovu ove godine. Znate vrlo dobro da odluke o obnovi donosi Ministarstvo, odobrava ih Fond, mi kao grad moramo sufinancirati obnovu privatnih zgrada s 25% što smo osigurali, napravili smo sve što smo mogli da pomognemo insitucijama, ali na kraju odluku donosi ministarstvo”.

Je li se moglo povući više novac iz fondova?

“Mi kada smo došli na vlast imali smo samo 11 milijuna kuna prijavljenih projekata kada recimo govorimo o obnovi škola, od toga smo došli na 700 milijuna kuna u nekoliko mjesci. To ne znači da obnova ne traje, radovi na školama cijelo vrijeme traju, prvo se išlo u obnovu, a onda su se radili projekti. Nažalost, zbog toga imamo problema s likvidnošću, ali smo nasreću krenuli na vrijeme s obnovom i nasreću ćemo uspjeti prije isteka roka za iskorištavanje sredstava iz Fonda solidarnosti. Novac neće propasti, ali onaj koji je bio alociran za obnovu škola, sigurno nešto manje od pola tog novca nažalost mi ne možemo potrošiti ni za 10 godina jer nema te štete, a mi ga možemo iskoristiti isključivo za konstrukcijsku obnovu, a mi smo krenuli u cjelovitu”.

Najveću uštedu našlo se u ukidanju mjere roditelj odgojitelj?

“Smatram da nismo ništa suprotno napravili onome što smo govorili u kampanji, doista smanjuje se naknada, no omogućuje se onima koji imaju status da mogu djecu upisivati u vrtiće i zapošljavati se. To je revizija mjere. Što se tiče prijave novih korinika to smo jasno govorili da ćemo odmah zaustaviti.

To je revizija mjere, jer kažem, neka prava koja dosad nisu imali će imati. Mislim da je čak i protuustavno da se zabranjuje rad i da djeca idu u vrtić. To nisu stečena prava jer se ne temelje ni na kakvom zakonu, temelje se na jednoj odluci Gradske skupštine. To je novčana pomoć, ali u zadnjih pet godina, koliko je ta mjera na snazi, na mjeru je otišlo 1,8 mlrd kuna, a 115 milijuna je otišlo na izgradnju vrtića. Mi smo kao Grad Zagreb dužni smo svakom djetetu osigurati kvalitetan predškolski odgoj u dječjim vrtićima u njihovom kvartu.

Ne samo da je za prenamjenu tih prostora, odnosno za privremeni najam i zapošljavanje novih odgojitelja je bilo prijavljeno 15 milijuna kuna, sada imamo preko 75 milijuna kuna u proračunu samo za vrtiće. Namjera je da se sva djeca upišu u vrtić. Planiramo gradnju 8 vrtića do 2023. godine. Jednostavno je situacija takva da smo morali prekinuti taj začarani krug jer sada je jedan od glavnih argumenata da nema mjesta u vrtiićima, a nema jer se nisu gradili vrtići.

Neće nam se to obiti o glavu”, kazao je gradonačelnik Tomislav Tomašević.

 

 

Facebook Comments

Loading...
DIJELI