TORNADO U HRVATSKOJ? ‘Rasturio je dobar dio južne strane Sljemena…’ Stručnjak otkriva može li nas pogoditi češki scenarij!

Foto: facebook

Nakon katastrofalnog nevremena koje je u četvrtak poslijepodne pogodilo Češku, procjenjuje se kako je stradalo između 100 i 150 ljudi, javlja iDnes. Iako za to još uvijek nema službene potvrde, nekoliko je osoba izgubilo i život. Osim toga, nevrijeme neuobičajenog intenziteta u pokrajini Južna Moravska učinilo je ogromnu materijalnu štetu. U pogođeni dio dolazi pomoć iz cijele Češke, ali i iz susjednih zemalja pa je tako Austrija poslala 20 kola hitne pomoći i dva helikoptera.

Meteorolozi izvještavaju kako se najvjerojatnije radi o najjačem tornadu koji je ikad pogodio Češku, a njegova pojava je vrlo neobična i za cijelu Europu. O snazi ove nepogode najbolje govore brojni videi objavljeni na društvenim mrežama, a pratimo i što se događa iz sata u sat. Ministar unutarnjih poslova Jan Hamaček rekao je kako je u tijeku potraga za preživjelima zatrpanim u ruševinama.

“Svi raspoloživi spasioci su mobilizirani i na putu su u okrug Hodonjin, gdje je tornado pogodio više općina”, napisao je Hamaček na Twitteru te dodao da Vlada razmišlja o mobilizaciji vojske bude li potrebno.


 

 



 

Tornado u Hrvatskoj?

Zanimalo nas je je li moguće da se ovakva vremenska nepogoda, ovakvog intenziteta kao u Češkoj, dogodi i u Hrvatskoj, pa smo kontaktirali meteorologa portala Meteo-info.hr Nebojšu Subanovića, koji je podsjetio kako se kod nas nešto ovakvo već dogodilo.

“Primjerice, 20. srpnja 1973. bio je jedan prilično žestok tornado. Rasturio je dobar dio južne strane Sljemena. Povaljao je drveće, uništio planinarski dom Adolfovac. Zatim, dogodio se jedan takav i u Bibinjama pored Zadra, negdje između 90 i 93. Nije bilo mrtvih, ali štete su bile velike”, govori Nebojša Subanović.

Nakon sljemenske pijavice, cesta je bila blokirana srušenim stablima, a spasilačke su službe dva dana izvlačile ljude iz oštećene žičare. Čak je i nekoliko kabina ispalo, pa je više ljudi bilo ozlijeđeno.

Subanović ističe kako su u Hrvatskoj ipak puno češće takozvane pijavice.

 

“To je u biti vodeni tornado, slabijeg intenziteta. Najčešći su u dubrovačkom akvatoriju i uz zapadnu obalu Istre. Oni nisu nikada takvog intenziteta da bi napravili takvu štetu, osobito da bi bilo mrtvih nakon njih. Oni najčešće ostaju na moru, a ako i izađu na kopno, onda se vrlo brzo ugase”, kaže Subanović.

Tornado ili tromba

On ističe kako je, što se tornada tiče, problem što su oni lokalna pojava te ukoliko ne postoje očevici, ni ne zna se da se dogodio.

“Tornado je u biti jedan crvuljak koji se stvara ispod olujnog oblaka kumulonimbusa. Svaki kumulonimbus je potencijalni tornado. Oni se pune s jednom ljevkastom, spiralnom strujom zraka koja je uglavnom položena horizontalno i ulazi u njegovu prednju stranu. Međutim, u određenim se situacijama dogodi da je lijevak izravnan, odnosno postavljen u vertikalni položaj. Tada nastaje tornado ili pijavica”, objašnjava Subanović.

Dodaje kako se tornada javljaju neovisno o klimatskim promjenama te kako one tu ništa ne pridonose, odnosno barem nema nikakvih istraživanja koja bi potvrdila da se zbog njih broj tornada povećao ili smanjio.

 

Inače, pojašnjava Subanović, hrvatski naziv za tornado je tromba.

Moguće predviđanje

Meteorolog govori i kako se, u načelu, tornada mogu predvidjeti.

“Kada je nestabilnost atmosfere vrlo velika, onda ih možemo očekivati, ali hoće li se baš dogoditi ili ne, to je teško reći. Međutim, preko radarskih slika sadržaja oblaka se može reći da će tornado nastati, ali to se može pola sata do sat prije nego nastane. No, nekakvom prognostikom iz numeričkih modela, to možemo dati neku vjerojatnost pojavljivanja, s obzirom na nestabilnost atmosfere”, objašnjava.

Dodaje kako ih se klasičnom prognozom ne može predvidjeti, ali iz radarske slike možemo otprilike sat vremena prije utvrditi, odnosno reći da će se pojaviti tornado.

“To, primjerice rade lovci na oluje po Americi, imaju meteorološke radare koje voze na kamiončićima i onda prema globalnoj prognozi gledaju gdje će se pojaviti takav oblak. Kad se pojavi, onda ga snimaju s radarom i kada utvrde da će tamo biti tornado, onda jurišaju kako bi ga snimili. Domet takvih radara je mali, jedno 50-ak km”, zaključuje Subanović koji ističe kako je ovo što se dogodilo u Češkoj ipak rijetka pojava.

“Hoće li ih biti više u budućnolsti, to je teško reći”, zaključuje Subanović.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI