Troskot za Otvoreno: Najvažnije je uspostaviti kontrolu nad financijama, Zagreb će se pretvoriti u pravu europsku metropolu u kojoj će biti užitak živjeti

Photo: Tomislav Miletic/PIXSEL

Kandidat stranke Most za gradonačelnika Zagreba Zvonimir Troskot očekuje da će do kraja kampanje biti prepoznat kao kandidat koji ima znanje i iskustvo potrebno za provođenje stvarnih promjena u načinu na koji se upravlja Gradom Zagrebom. On je jedna od kandidata iz desnog političkog spektra zajedno sa Škorom koji dijelom ciljaju na birače Milana Bandića.

Prema velikom istraživanje nakon odlaska Milana Bandića o raspoloženju birača Zvonimir Troskot mogao bi računati na 6,5 posto, a od 100 birača stranke Milana Bandića pripalo bi mu šest.

 

“Iako nam je od rezultata anketa puno važnija reakcija ljudi na terenu, koja je stvarno odlična, zadovoljni smo rezultatima prvih anketa. I ne zaboravite, jedina prava anketa su izbori”, istaknuo je Troskot.


Na pitanje kako poslije Milana Bandića, koji su prvi koraci, navodi da iako svi mediji konstantno spominju prve korake, želi naglasiti da je vođenje Grada Zagreba iznimno kompleksno, zahtjeva sistematičnost, stručnost i da rješenja ne dolaze preko noći.

“Potrebno je dobro analizirati situaciju u Gradu, posložiti poslovne procese, nastaviti sa započetim projektima, ali i paralelno eliminirati prenapuhane cijene tih projekata te započeti s novim projektima po novom principu ‘s čistim rukama’ bez korupcije i nepotizma”, naglašava u razgovoru Otvoreno.

Financijski nered

Teško je izdvojiti samo jedan problem u Zagrebu kao najveći jer je, kako nam govori, nekoliko međusobno povezanih problema od kojih svi imaju zajednički nazivnik – financijski nered.



“Ono što možemo sa sigurnošću reći je da građani od nas očekuju veću transparentnost u načinu upravljanja Gradom, zaustavljanje korupcije i nepotrebnih troškova kako bi se oslobodio prostor u proračunu za infrastrukturne prometne projekte poput Jarunskog mosta i Dugoselske ceste, za nove vrtiće, škole i staračke domove”, objašnjava.

Također bi određene proračunske uštede usmjerili na smanjenje prireza i višegodišnju otplatu duga Grada Zagreba.

“Kada govorimo o proračunskim uštedama, prije svega mislim na uštede u javnim nabavama koje u nekim slučajevima nadilaze investicijske troškove Dubaija i Švicarske, a mi si s našim standardom nikako ne možemo dopustiti ‘proboj’ troškova tih destinacija”, tvrdi.

Ističe kako je ključno i podizanje učinkovitosti Zagrebačkog Holdinga kako bi se smanjila komunalna davanja građanima. U planu im je i reaktivacija i uređenje zagrebačkih potoka koji imaju veliki sportsko – rekreativni potencijal i konačno pokretanje obnove Zagreba.

Obnova praktički bez troškova po uzoru na Beč

“Žalosno je da godinu dana nakon samog potresa, još nisu napravljeni ni prvi koraci oko obnove grada Zagreba koji uključuju procjenu vrijednosti kulturne baštine objekata (valorizacija) i digitalizaciju blokova koja bi onda na transparentan način prikazala troškove obnove pojedinih objekata unutar samog bloka. Ti troškovi bi se onda kroz digitalni pristup mogli međusobno uspoređivati. To su nužni pretkoraci za obnovu grada Zagreba koji bi zaustavili nepotrebne troškove i potencijalno izvlačenje novaca namijenjenih za obnovu grada Zagreba”, govori.

Dodaje kako će njihov prijedlog ubrzati proces same obnove, Zagreb pretvoriti u predivnu urbanu sredinu, a za Grad i državu praktički neće biti troškova.

“Radi se o konceptu obnove po uzoru na Beč koji donosi dugoročna i ekonomski isplativa rješenja za stanare oštećenih zgrada i prije svega naglašava nužnost jake konstrukcije zgrada. Koncept bi također pokrenuo i snažan ekonomski potencijal Zagreba, a zaštitio bi povijesni izgled Donjeg grada. Radi se o tradicionalnom urbanističkom stilu koji bi bio oplemenjen novim katovima i garažama koji bi financirali cijeli projekt ili dobar dio projekta”, objašnjava.

Sve bi se radilo u suradnji s, kako navodi, konzervatorima i urbanistima te da je za ovakav model potrebna izmjena GUP-a.

Obostrana ekonomska korist investitora i suvlasnika

“Išlo bi se u napuštanje zonske zaštite i u indivizualiziranu valorizaciju objekata. To znači da bismo imali opće konzervatorske uvjete koji vrijede za sve, a ne da idemo svatko posebno kod konzervatora i tražimo mišljenje koje kod sličnih objekata može biti oprečno. Oni bi nam rekli koji se objekti smiju rušiti, a koji ne, odnosno koje se preinake smiju raditi na svakom objektu. Kako bi sve bilo transparentno i javno u cijelom procesu, valoriziran objekte bismo pratili kroz digitilizirane mape/ blokove. Stanovi bi bili izgrađeni po novim standardima, s jačom konstrukcijom i mehaničkom otpornosti te većom otpornosti na požare. Sa novom konstrukcijom dobili bismo 20 posto veći prostor jer novogradnja uključuje tanje zidove, ali ima jaku konstrukciju od armiranog betona”.

Investitori, koji su potrebni za ovaj model, naplatili bi se iz novih stanova i etaža koje bi gradili.

“U suradnji investitora i suvlasnika došlo bi do obostrane ekonomske koristi. Također, ukoliko bi došlo do rušenja stanova suvlasnici bi participirali s minimalnim troškom ili ga uopće ne bi bilo. Ovaj model u EU poznat je kao zajednica investitora i suvlasnika, a proveden je u Beču u Hamburgu. Takav model proveli bismo i u Zagrebu”, ističe.

‘Zagreb će postati prava europska metropola u kojem će biti užitak živjeti’

Kao najvažnije u svom programu izdvaja uspostavljanje kontrole nad financijama odnosno rashodima Grada. “Ako se taj segment dobro odradi, a ja tu imam desetogodišnje iskustvo rada u privatnom sektoru, uz stavljanje dodatnog naglaska na EU fondove bit će novca za puno velikih projekata koji će u četiri godine Zagreb pretvoriti u pravu europsku metropolu u kojem će biti užitak živjeti”.

Ispričao je i koja su njihova rješenja kada je u pitanju financijska stabilnost, gradski proračun, Holding, otvaranje žičare, odvoz otpada.

“Jedini sam kandidat koji ima znanje, stručnost i karakter za uspostavljanje stvarne kontrole i reda nad financijama Grada Zagreba. Postavit ćemo revizijske procese na četiri razine, tako da se ni jedna lipa više neće moći ukrasti građanima Zagreba”.

Dodaje kako će restrukturiranjem Holdinga i postavljanjem poslovnih procesa po uzoru na Bečki holding omogućiti smanjenje komunalnih usluga u Zagrebu, koje su u ovom trenutku enormno skupe. “Samo vodoopskrbna mreža u koju se desetljećima nije ništa ulagalo, bilježi minimalno 50 postotne gubitke vode. I onda se čudimo što su nam računi za vodu toliko skupi!?”.

Žičaru bi prije svega, kako objašnjava, detaljno pregledali od strane nekoliko revizija jer im je čudno da je trošak zagrebačke žičare nekoliko puta skuplji od troškova izgradnje sličnih žičara kao što su one u mariborskom Pohorju ili Sarajevu, te da je trošak izgradnje zagrebačke žičare veći i od troška izgradnje žičare u švicarskom Klein Matterhorn-u koji je po svojim reljefnim karakteristikama, meteorološkim preprekama i inženjerskim izazovima puno zahtjevniji po pitanju izgradnje od zagrebačke žičare.

“Sve potencijalne nepravilnosti bismo odmah prijavili DORH-u. Bez tih predradnji, ne bismo išli u puštanje žičare u pogon”, tvrdi.

‘Njegujemo ekološki princip gospodarenja otpadom’

“U Mostu, kako nacionalno tako i lokalno, njegujemo ekološki princip gospodarenja otpadom koji se zasniva na odvojenom prikupljanju plastike, papira, metala i stakla za reciklažu i odvojenim prikupljanjem biorazgradivog otpada za kompostiranje ili pretvaranje u plin (anaerobna digestija). On je dijametralno suprotan od spalioničkog principa. Dakle mi ovdje govorimo o promjeni koncepta”, objašnjava.

Odvajanje biorazgradivog otpada je ključno, jer ukoliko se biorazgradivi otpad odvoji od ostalih komponenti otpada one sve postaju visoko upotrebljive za reciklažu, dodaje.

“Sve što u otpadu vrijedi bi se sačuvalo i recikliranjem vratilo na tržište sekundarnih sirovina, a biorazgradivi otpad bi se kompostirao i tako vraćao kao nutrient zemlji. Na taj način riješili bismo se smrada, očuvali korisne sirovine i smanjili račune za odvoz i zbrinjavanje otpada. Vraćanje sirovina iz otpada reciklažom u proizvodni ciklus je temelj kružnog gospodarstva”, naglašava.

Kao pozitivne primjere navodi Otok Krk i Prelog koji su već premašili ciljeve od 50 posto odvajanja otpada, a sve zahvaljujući tome što su odvojili biorazgradivi otpad i odlučili kompostirati.

Kada je u pitanju kampanja navodi kako su krenuli s intenzivnim radom odmah po završetku parlamentarnih izbora na kojima su ostvarili odličan rezultat upravo u Zagrebu.

“Okupili smo velik broj mladih, obrazovanih i stručnih ljudi koji su neprestano u komunikaciji s građanima na terenu. Slušamo ih te ćemo sve one probleme koji muče Zagrepčanke i Zagrepčane predstaviti kroz ozbiljan i sveobuhvatan program”.

‘Do kraja kampanje svaki građanin grada Zagreba znat će točno kakav koncept upravljanja Zagrebom nudimo’

Značajan fokus stavit će i na digital koji je u ovo doba pandemije savršen alat za komunikaciju njihovih ideja i rješenja s velikim brojem građana.

“Strategija je od samih početaka bila izgradnja trajne zagrebačke organizacije Mosta koja će pomoću ljudima na terenu, suradnjom sa stručnjacima na svim poljima i kroz aktivnu suradnju s građanima, učinkovito upravljati resursima i na taj način vratiti Grad Zagreb građanima. I u tome smo već sada uspjeli jer su nas građani već sada prepoznali kroz naš koncept ‘upravljačkog služenja’”.

Ne zamaraju se time koliko su medijski eksponirani, kako ističe te poručuje: “Do kraja kampanje svaki građanin grada Zagreba znat će točno kakav koncept upravljanja Zagrebom nudimo, kakvu viziju imamo i koje projekte mislimo provesti i kako”.

Za kraj nam je otkrio kojemu se mjestu u Zagrebu rado vraća.

“Najdraže mjesto još od mog djetinjstva pripada parku Maksimir. Taj park je bio i ostao srce moga grada Zagreba i uvijek mu se rado vraćam”.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI