Državna matura počinje u utorak i to ispitima iz materinskih jezika nacionalnih manjina i grčkog jezika.
Za državnu maturu prijavilo se 29.879 učenika, a njih 11.023 pohađalo je gimnazije, a ostali su pohađali strukovne i umjetničke škole.
Polaznici mature većinom su prijavili višu razinu iz hrvatskog i engleskog, dok iz matematike nižu.
Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović za Hinu je rekao kako je teško nagađati hoće li rezultati biti bolji nego lani, prenosi HRT.
“Treba uzeti u obzir neke objektivne činjenice. Ovo je generacija maturanata koja iza sebe ima tri pandemijske školske godine – drugi, treći i četvrti razred – u kojima je njihov izostanak s nastave uživo bio puno veći nego što su to imali maturanti prošle godine”, objasnio je.
Tome treba pridodati poremećaj odvijanja nastave u područjima pogođenim potresom, ali i štrajk prosvjetara u listopadu i studenom 2019. godine tijekom kojeg su ovogodišnji maturanti također bili zakinuti za nastavu u školi, dodao je.
Filipović je naveo kako su to okolnosti koje će možda rezultirati i lošijim rezultatima pa su resorno Ministarstvo i NCVVO ove godine odlučili provesti probne ispite kako bi se učenici upoznali sa sadržajem, strukturom i procedurom ispita, a čime bi se barem donekle smanjio stres pisanja ispita državne mature i djelomično anulirale nedaće kroz koje su maturanti prolazili u protekle tri godine.
Govoreći o promjenama u ispitima, Filipović je istaknuo kako su ove školske godine u nekim predmetima, poput etike i filozofije, definirana nova područja ispitivanja u skladu s propisanim kurikulumom.
Što se tiče strukture ispita, u nekim predmetima, kao u likovnoj umjetnosti, smanjen je broj čestica, u povijesti je uvedena nova vrsta zadataka tzv. zadatak produženog odgovora, a u geografiji je smanjeno vrijeme trajanja ispita i ukupan broj zadataka.
U biologiji i psihologiji trajanje ispita je produljeno, a u engleskom jeziku također je promijenjeno trajanje pojedinih ispitnih cjelina.