Je li odluka Mosta koja je upravo postala vijest broj jedan donesena samo kako bi se pokazalo da je ova uspavana stranka budna i djeluje ili je Petrovu samo jednostavno dosadilo povijesno prepucavanje u sabornici, doznat će se za koji dan.
Hrvatska priprema usvajanje izmjene zakona koje će omogućiti otvaranje arhive iz razdoblja bivše SFRJ, do 22. prosinca 1990. i očekuje da će to ujediniti, inače, vrlo podijeljeno hrvatsko društvo. Predlagač izmjena zakona je Most nezavisnih lista, manja članica vladajuće koalicije, na čijem je čelu Božo Petrov…
“Siguran sam da je građanima draže u prijenosima saborskih sjednica slušati argumentirane rasprave o zakonima, umjesto zastupnike koji u 2017. godini spominju ustaše, partizane, Udbu i druge pojmove koje je davno trebalo prepustiti stručnjacima. Zato želim konačno da se prekine sa tom temom i sve stavi na stol”, izjavio je Petrov.
No, čini se kako udbaši i ostali griješnici iz nekih prošlih vremena bespotrebno drhte…
Dostupna će biti arhivska građa koju su stvorila državna tijela i društveno-političke organizacije poput Saveza komunista Hrvatske, ali velik i vrlo važan dio za javnost će i dalje ostati tajna. Neće se, naime, objaviti građa koja sadrži “osjetljive osobne podatke poput podataka o rasnom ili etničkom porijeklu, zdravlju, spolnom životu pojedinca te krivičnim djelima i prekršajima”.
Da je otvaranje arhive “mazanje očiju” smatra i Roman Leljak, slovenski publicist i istražitelj Udbinih arhiva iz Slovenije, koji je pozvan u Hrvatski sabor kako bi sudjelovao u kreiranju Zakona o državnom arhivu. Leljak, naime, smatra kako se ovim potezom zapravo radi o – zatvaranju arhiva. Evo kako je to objasnio:
– Ja bih rekao da se prava žrtve ne mogu izjednačiti s pravima onih koji su počinili zločine i kršili etička pravila dok su bili na političkim funkcijama. Koliko vidim, u Hrvatskoj se na sličan način žele zatvoriti arhivi pod krinkom da se žele otvoriti i izjednačiti prava onih koji su bili nositelji političkih funkcija u bivšoj SFRJ sa svim ostalim građanima te da budu zaštićeni, a da ih se ne može kazneno progoniti. Državni arhiv mora biti potpuno otvoren, jer svatko mora znati što se događalo, a taj Zakon ne smije štititi nositelje političkih funkcija SFRJ-a. Dokumenti koji se nalaze u Državnom arhivu mogu upućivati na počinjene zločine od strane nositelja političkih funkcija . Izjavio je Leljak i sam skeptičan prema “djelomičnom otvaranju arhiva”.
Je li odluka Mosta koja je upravo postala vijest broj jedan donesena samo kako bi se pokazalo da je ova uspavana stranka budna i djeluje ili je Petrovu samo jednostavno dosadilo povijesno prepucavanje u sabornici, doznat će se za koji dan.