Uvođenje eura kao nacionalne valute umjesto kune sve je bliže. Sljedećeg ponedjeljka odnosno 5. rujna kreće obvezno iskazivanje cijena u dvojnim iznosima, kunama i euru.
Svi iznosi, transakcije, osiguranja, krediti i ostalo automatski će se 1. siječnja pretvoriti u eure, i to prema fiksnom tečaju.
Mnogi misle štedjeti u dolarima jer ta valuta raste zbog energetske krize, ali stručnjaci upozoravaju da je štednja u eurima ipak dugoročno znatno sigurnija opcija, objavio je N1.
Vratimo se još malo na eure. Tako će 1. siječnja 2023. kune “postati euri”, a moći će se promijeniti bez naknade za automatsku promjenu, i to po tečaju 7,53450.
O tome u kojoj valuti treba štedjeti osvrnuo se bivši ministar financija Slavko Linić. Rekao je da “oni koji štede u eurima imaju sigurnu valutu, zaštićenu valutu i to što će malo manje vrijediti u odnosu na dolar njima ništa ne znači”.
“Zašto? Jer je to sada njihova domicilna valuta i štednja u eurima je sigurna štednja, to je najvažnije”, istaknuo je Linić.
Iz banaka tvrde da zasad ne bilježe porast valutnih konverzija. Financijski savjetnik Damir Brajković je naglasio kako je nakon njemačke marke jedina “naša” prava domaća valuta – euro.
“Znači, u eurima Hrvati već znaju dosta računati, nažalost, oni koji su imali niža primanja nisu se nikad susretali s eurima. Njima će najteže biti prilagoditi se sada tom dvojnom iskazivanju i prelasku na tu novčanu jedinicu. Nažalost, oni neće ni imati mogućnost štednje jer jedva preživljavaju i krpaju kraj s krajem”, rekao je Brajković.