USTAVNA STRUČNJAKINJA O VRUĆOJ TEMI: ‘Ne mogu poslodavci natjerati radnike da se cijepe, ali onda svi dobivaju otkaze jer firma stavlja ključ u bravu’

Photo: Slavko Midzor/PIXSELL

Potpore za očuvanje radnih mjesta najviše su ušle u fokus javnosti.

Na 65. sjednici Vlade, premijer Andrej Plenković, govoreći o potporama, rekao je kako planiraju povezati da cijepljenje bude uvjet za dobivanje potpore.

“Da, nastojat ćemo to povezati. Tražit ćemo rješenje da bude zakonito”, odgovorio je na konkretno pitanje, što je podignulo buru u javnosti, budući se radi o nečemu za što nije sigurno da ima zakonsko uporište.


O ovoj vrlo upitnoj ideji koja baš i ne zvuči dobro, osobito poslodavcima koji će morati očito pronaći mehanizme kako radnike natjerati da se cijepe, a sve u cilju da dobiju potpore koje mnogima znače opstanak.

Sanja Barić, profesorica ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Rijeci za Dnevno je komentirala Plenkovićevu najavu. Kontaktirani su i neki ustavni stručnjaci koji su rekli kako zasad ništa neće komentirati dok odluka ne bude službena te dok ne vide kakvo će ona pravno uporište imati.



“Cijepljenje nije obavezno i to je baš jedan problem. U svakom slučaju je važno propisati pravila, ako želimo bilo što, moramo omogućiti iznimke za one ljude koji se iz medicinskih razloga ne mogu cijepiti, ili su preboljeli covid, ili su alergični i slično. Mora postojati nekakva alternativa”, ističe Barić te dodaje kako sporne potpore za očuvanje radnih mjesta ne možemo nazvati pravom.

“Potpora kao takva je dobra volja države, da pomogne onima koji su stradali u gospodarskoj aktivnosti, a država ne pomaže ‘s neba’, nego proračunskim sredstvima koja smo mi svi uplatili. I zapravo je to pomoć države sredstvima svih građana prema onima koji su najviše pogođeni iz nekog razloga, za koje je država odlučila da će baš oni dobivati potporu, a istovremeno da oni sami nastave predstavljati javnozdravstveni rizik za sve nas. Kada uzmemo u obzir jedno i drugo da to može proći test ustavnosti. Jer to nije pravo, mi ne govorimo o otkazima ili o neupisu na fakultete, mi govorimo o potpori države iz državnog proračuna, sredstvima koja smo mi uplatili nekome”, kaže Barić.

Premijer je u četvrtak istaknuo kako je Vlada, u okviru politike očuvanja radnih mjesta, osigurala 11,7 milijardi kuna, s doprinosima od 17 milijardi kuna za plaće radnika u privatnom sektoru.

“Ne možemo bezgranično imati ove mjere, okolnosti se mijenjaju, u fazi smo kada su restriktivne mjere svedene na minimum, no i dalje ima sektora kao ugostiteljstvo koji imaju restrikcije na snazi, kao i oni kojima je iz objektivnih razloga bio onemogućen rad.

Zadaća ministarstva rada i drugih je dijalog sa socijalnim partnerima da prijeđemo na prilagođene sektorske potpore, one će se nastaviti, no ne prema svima, stekle su se okolnosti jer možemo biti precizniji koga podupirati.

Mjere za skraćeno radno vrijeme, 3600 kuna plus doprinosi. Što se tiče cijepljenja, smatramo da bi bilo fer da, ako država u krizi koju je osigurao covid, osigura cjepivo, plaće, bilo bi fer da svatko da neki mali doprinos, ako će netko biti korisnik naknade za očuvanje radnih mjesta, zamolit ćemo da se cijepi. Donirat ćemo 210.000 doza cjepiva”, rekao je Plenković.

Istina jest da je mnogim firmama koje primaju potpore za očuvanje radnih mjesta poslovanje ugroženo zbog javnozdravstvenog problema u obliku pandemije koronavirusa, no činjenica jest i da im je poslovanje otežano ili onemogućeno upravo zbog odluka Stožera koji je pod ingerencijom Vlade RH, koja odlučuje i isplaćuje potpore poslodavcima koje smatra ugroženima.

“Firma nema pravo postojati, firma se ima pravo osnovati. Svatko od nas može osnovati trgovačko društvo, ali hoće li na tržištu uspjeti ili neće, to je njegova stvar. Pa sad, ako na tržištu ne uspijeva zbog javnozdravstvenog problema, jer je pandemija, onda bi trebao doprinositi i rješavanju tog zdravstvenog problema. Kad pogledamo koji su načini rješavanja, cijepljenje je nikakav teret. Em je besplatno, em je dostupno svima, ima dovoljno količina, pa ne vidim gdje je problem da se to odbija”, govori Sanja Barić.

Bez obzira na to što je Vijeće Europe donijelo rezoluciju da se državama ne preporučuje uvođenje obaveznog cijepljenja, Barić tvrdi kako tu ne vidi problem.

“Pa svi smo cijepljeni protiv nečeg kao djeca, zašto sad radimo problem oko toga, a nitko od nas nije relevantan procjenjivati sam, dok sve studije pokazuju da su cjepiva korisna”, smatra i napominje kako, prema njoj, u uvjetovanju potpora za očuvanje radnih mjesta cijepljenjem, ne vidi ustavnopravni problem, budući da su potpore nešto za što nigdje ne piše da na njih netko ima ustavno pravo.

No, napominje i kako je najveći problem zapravo na koje će načine to poslodavci natjerati ili uvjeriti svoje radnike da se cijepe, kako bi dobio potpore.

“Postoje radnici na neodređeno i teško će poslodavci dati otkaze onima koji se eventualno ne žele cijepiti. No, s druge strane ako poslodavac ne može dobiti potporu, onda ionako dobivaju otkaz jer ih nema poslodavac odakle platiti. Prema tome, ne mogu poslodavci natjerati radnike da se cijepe, ali onda svi dobivaju otkaze jer firma stavlja ključ u bravu”, zaključuje Barić.

Premijer je nakon sjednice Vlade rekao kako je od covida do sada umrlo više od tri milijuna ljudi te je istaknuo kako je cijepljenje pitanje zdravog razuma.

“Protiv sam toga da ljudima dajemo novac da se cijepe, to ne dolazi u obzir. Ako su razumni, cijepit će se. Tko želi, danas se može cijepiti. Ja sam prebolio tu bolest, to nije šala. U varijanti da bude slabiji interes za cijepljenje, ono što su platili porezni obveznici, morat ćemo donirati. Ne znam što ljude sprječava da se cijepe, ne vjerujem da ima ljudi koje ne znaju što je covid”, rekao je premijer.

Bilo kako bilo, iako nema zakonske obveze cijepljenja, niti govora o tome još uvijek, razvidno je kako je Vlada počela itekako tragati za mehanizmima kako ‘nagovoriti’ građane na cjepivo i time povećati postotak procijepljenog stanovništva, budući da dosadašnji napori nisu rezultirali time da se postigne planirana procijepljenost stanovništva.

“Mislim da je ovo pretjerano rastezanje pojma slobode i preko granice odgovornosti, kako se ponašamo i postupamo”, zaključila je Sanja Barić.

 

Facebook Comments

Loading...
DIJELI