Polako se medijska “sezona kiselih krastavaca” bliži svomu kraju i na sve strane možemo čuti i čitati kako nas čeka neizvjesna jesen. Prema svemu sudeći, ekonomska kriza uzrokovana pandemijskim mjerama i sankcijama Rusiji tek kuca na vrata, bujajuća inflacija i nikad veća energetska kriza polako ulaze u svako kućanstvo i nakon nikad uspješnije turističke sezone realnost će nam opaliti pljusku čim prođu dugi i topli ljetni dani.
Osim toga, u novu godinu ulazimo s novom valutom i građani bi se mogli iznenaditi kad na računu vide za koliko eura rade i koliko im treba za skupi život u “novom normalnom”, u koje su nas dvije i pol godine gurali pod krinkom solidarnosti i brige za veće dobro. Također, sve je izglednije da nas nakon laganog zatišja i fokusa na vanjskopolitičke teme uskoro čeka i vruća politička jesen u kojoj bi se u hrvatskoj političkoj areni mogle događati tektonske promjene. Naravno, iako među standardiziranim biračkim tijelom velikih stranaka to i ne igra veliku ulogu, kriza na svim razinama uvelike će utjecati na mišljenje birača koji nemaju striktno predodređenu političku opciju za koju glasaju bez obzira na sve.
Strah od krize
Siromaštvo, energetska kriza, veliki problemi u zdravstvu i nestašice utjecat će i na rezultate izbora u svim zemljama svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. I kako to inače biva, krizna vremena rijetka su prilika za stvaranje pravih političkih lidera koji su spremni staviti napredak građana ispred osobnih interesa, ali su takva turbulentna vremena najčešće uzrok i rastućem populizmu koji je puno puta u povijesti vodio u velike sukobe i omogućio uspon ekstremnih ideologija i režima smrti.
Bilo kako bilo, stvarnost je takva kakva je i hrvatska politička krema svjesna je da se na kraju dana broje simpatije birača, odnosno u konačnici glasovi na izborima, te su s time na umu i koristili ljetni odmor za planiranje daljnjeg djelovanja u Hrvatskom saboru, na terenu, ali i u slučaju scenarija o kojem, kako doznajemo, mnogi mjesecima maštaju, a premijeru i šefu HDZ-a Andreju Plenkoviću zbog toga se diže kosa na glavi – prijevremenih parlamentarnih izbora. Trenutno je na snazi ustavna stanka do 15. rujna i ako bi se ostvario scenarij da Plenković na neki način odluči ili bude prisiljen ići u nove izbore i da se tada raspusti Sabor, do izbora bi trebalo proći 45 dana, znači prijevremeni parlamentarni izbori održali bi se u studenome 2022., dok su redovni u planu za 2024.
U tom slučaju kampanja bi bila kratka i ekspresna pa su, kako doznajemo, preko ljeta stranke već pripremile strategiju za “gerila” kampanje u kojima se ne bi birala sredstva za rušenje, odnosno ostajanje na vlasti, unatoč kriznim vremenima pred kojima se država, ali i državni proračun nalaze. Također, od izbora do sjednice novog saziva Sabora trebalo bi proći petnaestak dana, a tek nakon toga bi na dnevni red došao izbor Vlade. To bi značilo da Hrvatska ne bi imala Vladu do prosinca, a do 22. toga mjeseca mora biti izglasan proračun za iduću godinu.
Svjesni rizika
Svjesni su toga u Vladi pa doznajemo da Plenkovićevim najbližim suradnicima nije u interesu riskirati i usporavati procese koji su uvelike u tijeku i usred sklopljenih važnih vanjskopolitičkih i ekonomskih savezništva, ali i poslušništva ispred Europske unije. Ipak, ne prepušta HDZ ništa slučaju pa tako iz izvora iz stranke doznajemo da postoji mogućnost da premijer presiječe i da stranka sama, na jedan od mnogih načina, izazove nove izbore i još jednom pokaže oporbi koliko su dominantni i terenski razvijeni. “Prema svim anketama javnog mnijenja, nama jedinima odgovaraju prijevremeni izbori.
Ipak, nikomu tko ovoj zemlji i svojim građanima želi dobro ne trebaju novi izbori i narušavanje političke stabilnosti u ovakvim turbulentnim vremenima. Vlada daje sve od sebe, ograničavamo cijene goriva koliko to možemo, radimo na mjerama protiv inflacije, radimo na neovisnosti o ruskom plinu, pratimo stanje s epidemijom koronavirusa i najgore za sve bi bilo da se to preko noći prekine i da krenemo u mučnu predizbornu kampanju i dug proces sklapanja nove parlamentarne većine. Naravno, HDZ je spreman već sutra izaći na izbore i pokazati tko je od osamostaljenja najjača stranka u državi”, rekao nam je izvor iz HDZ-a.
S druge strane, prema trenutnim anketama, osim HDZ-a, malo je stranaka koje bi uopće prešle izborni prag, SDP je na mršavih 13 posto i u Saboru trenutno ima manji klub od odbjeglih Socijaldemokrata kojih ipak još nema kao bitnih na listi popularnosti stranaka, slijedi Možemo zagrebačkoga gradonačelnika Tomaševića koji već mjesecima ‘pleše’ između 9 i 10 posto podrške birača i u stopu ga prati Most s gotovo samo jednim postotnim poenom manje. Prema Cro barometru za srpanj, izborni prag prelazi još Domovinski pokret, dok su splitska zvijezda Ivica Puljak i njegova i suprugina stranka Centar, kao i liberali iz Fokusa, HSLS-a i ostali, daleko ispod praga. U takvom omjeru snaga nije jasno vidljivo komu bi uopće odgovarali prijevremeni izbori koji se mjesecima spominju u saborskim hodnicima i na konferencijama za novinare, no činjenica je da HDZ ima slab poslijeizborni koalicijski potencijal te su ljevica i centralne opcije trenutno bliže stvaranju većine nakon izbora.
Ključni oporbenjaci
Od ključnih ljudi iz parlamentarne oporbe doznajemo da je u završnoj fazi izrada nacrta velikog projekta vezanog uz ujedinjenje najvećeg dijela političkog spektra koji bi trebao staviti na stranu sve nesuglasice zbog jednog zajedničkog cilja – rušenja Andreja Plenkovića i HDZ-a s vlasti, kao i njegovih dugogodišnjih partnera. Upućeni tako svjedoče da sve više ključnih oporbenjaka shvaća da nemaju šanse ako ostanu u nekoliko frakcija i različitih političkih saveza te da samo zajedničkim nastupom na izborima imaju šanse parirati HDZ-u.
“Jasno je mnogima u oporbi da se samo ujedinjeni možemo suprotstaviti HDZ-u. Znaju dobro Peđa Grbin, Nikola Grmoja, Davorko Vidović iz Socijaldemokrata, Tomislav Tomašević i Ivica Puljak da samo složni imamo šanse srušiti Plenkovića. Razgovaramo o jednom dosta širokom savezu većine sadašnjih oporbenih stranaka koje dolaze u obzir, izuzev Domovinskog pokreta s kojima teško možemo naći zajednički jezik i nisam siguran žele li se suprotstaviti Plenkoviću. Naravno, ni Suverenisti nisu ti s kojima bismo razgovarali”, rekao nam je izvor iz jednog velikog oporbenog saborskog kluba.
U ovim kalkulacijama već se dulje vremena spominje Most kao potencijalni partner i “lijevoj” poslijeizbornoj koaliciji, iz te stranke zasad nema službenih izjašnjavanja, a čelni ljudi javno sve opovrgavaju, no iz stranke smo doznali da su sve opcije na stolu i da su spremni i sutra izaći na nove izbore. Sve se više spominje i ime Damira Vanđelića koji sada već debelo pokazuje političke ambicije i to više i ne skriva. Nakon što je izgradio ime kroz Fond za obnovu od potresa i iskočio u javnost s nekoliko manevara poput one odbijenice Plenkoviću na zahtjev da bude njihov kandidat za gradonačelničku poziciju u Zagrebu, s ekonomistima, poduzetnicima i intelektualcima ovaj je cijenjeni menadžer osnovao Udrugu Zrin koja bi trebala biti prvi korak prema ulasku u ozbiljniju političku arenu.
Ozbiljna poveznica
U isto vrijeme u javnosti kao iz paštete iskače bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, mediji redom objavljuju članke o njezinu izgledu, o tome kako je cijenjena, kako je vole unutar i izvan Lijepe Naše.
Upućeni svjedoče da se ne pegla slučajno bivšoj predsjednici imidž te da i ona ima svoje ambicije u idućem izbornom ciklusu. Postoji ozbiljna poveznica i između nje i Damira Vanđelića, kojoj je upravo on bio favorit za “nestranačkog premijera” u onoj famoznoj vladi HDZ-a i Mosta koja je na koncu kao premijera iznjedrila drugog menadžera – Tihomira Tima Oreškovića. Iz izvora bliskog bivšoj predsjednici doznajemo da ona i danas podržava i cijeni Vanđelića te da osobno ne bi imala ništa protiv suradnje s njim. Hoće li se i Grabar-Kitarović upustiti u izbornu utrku ili cilja na neku od međunarodnih institucija, vidjet ćemo.
Politički analitičar analizira mogućnost prijevremenih izbora
Politički analitičar i komentator Karlo Jurak prokomentirao je trenutnu situaciju i eventualne nove izbore te predvidio kako bi se stvari mogle odvijati u bliskoj ili malo daljoj budućnosti.
Može li doći do prijevremenih izbora?
Mislim da ipak ne, rizik je oporbi, ali i vlasti, u kriznim situacijama mogli bi imati i problema s kime formirati većinu. S druge strane, možda im je i to izlazna strategija, moramo vidjeti postoji li neki jaki faktor koji bi išao u prilog tomu da nekomu odgovaraju izbori.
Komu bi odgovarali novi izbori, a komu ne bi?
U ovakvom omjeru snaga oni bi svakako više odgovarali vladajućem HDZ-u nego oporbi i bilo komu drugom.
Tko će biti treća snaga u zemlji? Hoće li sustav nekoga “izmisliti” i progutati kao neke opcije u prošlosti, ili je to netko od već postojećih opcija?
Vodila bi se borba između Možemo i “ne-HDZ-ove desnice”. Ne vidim neki najnoviji politički faktor na vidiku koji bi zauzeo treće mjesto.
Ima li kakvih šansi Damir Vanđelić?
Mislim da Vanđelić ima šansi. Možda je on neki noviji “treći” faktor, ali treba vidjeti još ima li političkih ambicija u užem smislu.
Kakav je međusobni odnos desnice i ljevice, koja bi opcija bila bliže stvaranju nove vladajuće većine?
Zasad samo ujedinjena oporba koja bi uključivala ljevicu, centar, ali vjerojatno i dio desnice. Taj scenarij, poznat u brojnim bližim zemljama, teško je izvediv, a kad bi i bio, puknuo bi začas.
Tko bi po vašem mišljenju bio izgledni kandidat za premijera, osim Plenkovića?
Zasad nitko. Ne vidim nekog takvog na vidiku.
SVI MJESECIMA MAŠTAJU
O IZBORIMA NA JESEN
Ljevica se ujedinjuje, a Kolinda bi
mogla biti nestranačka kandidatkinja za
premijerku u novoj Vanđelićevoj vladi