VELIK RAST ŽIVOTNIH TROŠKOVA U HRVATSKOJ! Cijene hrane i pića danas su 10 posto veće nego prije pet godina. Evo gdje zapravo leži najveći problem!

Foto: Pixabay/Ilustracija

U samo malo više od pet godina ionako veliki izdaci za hranu u prosječnom hrvatskom kućanstvu osjetno su porasli, a pojedine stavke u kućnim proračunima danas su i za četvrtinu skuplje.

Otkrivaju to podaci državne statistike koji pokazuju da je opća razina cijena u Hrvatskoj u kolovozu bila pet posto veća nego u 2015. godini. No, tih pet posto je prosjek, a detaljniji uvid pokazuje da su cijene niza roba i usluga rasle znatno bržom dinamikom. Primjerice, cijene hrane danas su 7,6 posto veće nego što su bile 2015. godine, što znači da ako smo tada na hranu mjesečno trošili oko 2000 kuna, danas nas ista košarica prehrambenih proizvoda košta otprilike 150 kuna više.

Cijene hrane, naravno, variraju od jednog do drugog proizvoda. Tako je kruh u odnosu na 2015. danas, prema podacima DZS-a, u prosjeku skuplji 8,4 posto, cijene mesa veće su 5,8 posto, a mlijeka i sira sedam posto. Cijene voća u istom su razdoblju porasle 8,8 posto, dok su cijene povrća skočile 5,4 posto. Najveću stopu rasta među prehrambenim proizvodima, čak 24,6 posto, u posljednjih su pet godina imala ulja i masti.

U istom su razdoblju znatno poskupjela i bezalkoholna pića, 11,3 posto. Nešto manji rast, 8,1 posto, statističari su uočili kod alkoholnih pića.

No, zato je rast cijena duhanskih proizvoda vrlo velik. U odnosu na 2015. godinu, naime, cijene cigareta i ostalih duhanskih proizvoda danas su 26,6 posto veće. To je ponajprije posljedica stalnog povećanja trošarina na duhanske proizvode kojima država nastoji popuniti proračun.



Računice statističara pokazuju da su cijene hrane, pića i duhana danas 10,1 posto veće nego što su bile 2015. godine. Upravo su to stavke na koje prosječno hrvatsko kućanstvo troši velik dio dohotka, znatno više nego druga kućanstva u EU. Pojednostavljena računica pokazuje da ako smo 2015. godine za te robe mjesečno izdvajali 5000 kuna, danas nas one koštaju oko 500 kuna više.

Vrlo velik rast u posljednjih pet godina imaju i cijene hotelskih i restoranskih usluga. One su, kako pokazuju podaci DZS-a, u kolovozu ove godine bile 21,5 posto veće nego u 2015. godini. Velik rast cijena u tom sektoru rezultat je snažnog turizma na koji se oslanja hrvatsko gospodarstvo, ali i investicija koje su vlasnici hotelskih i ostalih smještajnih kapaciteta te ugostiteljskih objekata proveli proteklih godina. Naličje te priče je da su hoteli i restorani prosječnom hrvatskom građaninu time zapravo postali još nedostupniji nego ranije.

U posljednjih pet godina znatno su porasle i cijene prijevoza, što se dijelom može pripisati i rastu cijena energenata na međunarodnom tržištu. Rast bilježimo i kod cijena zdravstvenih usluga i obrazovanja. Porasli su i troškovi stanovanja, režija, namještaja i održavanja stanova.

Umjereni rast, 7,5 posto, imale su i cijene frizerskih i ostalih sličnih usluga. No zato su cijene nakita u posljednjih pet godina praktično odletjele u nebo, budući da je nakit danas u prosjeku 26,8 posto skuplji nego što je bio 2015. godine. Velik rast, 21,9 posto, imaju i cijene financijskih usluga.

Ipak, dio roba i usluga danas plaćamo jeftinije nego prije pet godina. Tako su, recimo, cijene odjeće i obuće danas otprilike 15 posto manje nego 2015. godine, a smanjile su se i cijene komunikacijskih usluga.

Kada se sve zbroji i oduzme, proizlazi da su cijene roba u Hrvatskoj u kolovozu ove godine bile 4,2 posto veće nego u 2015. godini. Istodobno, cijene usluga u istom su razdoblju skočile 7,4 posto.

Istini za volju, treba reći i da je u proteklih pet godina došlo do znatnog rasta plaća u Hrvatskoj. No, taj rast je prije svega posljedica čestih izmjena u sustavu poreza na dohodak koje su građanima u džepovima ostavile više novca nego ranije. Tako je prosječna neto plaća u Hrvatskoj, prema podacima DZS-a, u 2015. godini iznosila 5594 kune, dok je u lipnju ove godine bila oko 1500 kuna veća i dosegla je 7175 kuna. Ipak, treba upozoriti da je ovdje riječ o prosjeku i da se razina plaća jako razlikuje kako od regije do regije, tako i od djelatnosti do djelatnosti.

Većina građana ionako prima plaću koja je manja od prosječne, o čemu dovoljno govori i podatak o medijalnoj plaći koja je u lipnju, prema podacima državne statistike, iznosila 6023 kune. To je samo oko tisuću kuna više nego na početku 2016., kada je medijalna plaća u Hrvatskoj iznosila samo 4945 kuna.

„Plaće u Hrvatskoj definitivno nisu dovoljne za pokrivanje životnih potreba. Hrvatska je skupa zemlja. Cijene u Hrvatskoj ne odstupaju bitnije od onih u Sloveniji i Austriji, neke su čak i veće, dok su plaće u nas znatno manje“, upozorava za Dnevno Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.

Naravno, plaće u dobroj mjeri odražavaju i manju produktivnost od one u razvijenijim članicama EU-a. Stoga je i njihov rast posljednjih godina, napominju ekonomisti, posljedica zadiranja u porezni sustav, ali i manjka radnika u nizu djelatnosti, među kojima se posebno ističu turizam, ugostiteljstvo, trgovina i građevina. No, i rast plaća kakvom smo svjedočili ranijih godina ima svoja ograničenja, pa građanima neće preostati drugo nego da se naviknu na nove, više cijene roba i usluga koje kupuju i da se dekom pokriju koliko je duga.

„Morat ćemo racionalizirati potrošnju“, poručuje Bejaković.

Rast cijena u Hrvatskoj u ovoj se godini ubrzao, što se dijelom može pripisati i oporavku od koronakrize. Maloprodajne cijene u Hrvatskoj u kolovozu su bile, kako pokazuju podaci DZS-a i Eurostata, 3,1 posto veće nego u kolovozu prošle godine. To je najveća stopa godišnje inflacije još od travnja 2013. godine.

Okidača rasta cijena ne nedostaje, posebno ako se uzme u obzir da su tijekom koronakrize cijene u trgovinama uglavnom stagnirale, a neke čak i padale. Jedan od glavnih okidača svakako je rast cijena hrane i bezalkoholnih pića koje su u kolovozu u prosjeku bile 2,4 posto veće nego u istom lanjskom mjesecu. U odnosu na srpanj – dakle, na mjesečnoj razini – cijene hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj su porasle u prosjeku 0,9 posto. Dodajmo ovome i da je godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u kolovozu bila vrlo blizu prosječne stope inflacije u EU, koja je iznosila 3,2 posto, tek za nijansu viša od one u Hrvatskoj.

Kako sada stvari stoje, cijene hrane nastavit će rasti i u sljedećem razdoblju. Kao razloge za to stručnjaci navode oporavak potražnje do koje je doveo izlazak iz koronakrize i snažna ovogodišnja turistička sezona, ali i rast cijena prijevoza i sirovina, kao i nestašicu pojedinih roba.

„Najveći problem su ulazne cijene sirovina, čiji je rast dijelom posljedica klimatskih promjena. Ako rastu cijene pšenice, onda je normalno da će rasti i cijene kruha. Tu je i rast troškova prijevoza. Imamo, dakle, situaciju da ulazne cijene rastu, rastu i cijene energenata, a porezno opterećenje je visoko. Posljedica toga je rast maloprodajnih cijena hrane i bojim se da će se taj trend nastaviti, ne samo u Hrvatskoj, nego u cijelom svijetu“, poručuje za Dnevno direktor Lonia trgovine Drago Munjiza.

Drugim riječima, trgovci ističu da ovise o kretanjima na domaćem i stranim tržištima, kao i da cijene u maloprodaji ponajprije ovise o cijenama koje im diktiraju proizvođači prehrambenih artikala. Proizvođači, pak, ovise o cijenama sirovina i prijevoza na domaćem i međunarodnom tržištu, ali i o odnosu ponude i potražnje za pojedinim robama. Stoga je rast troškova života realnost na koju ćemo se morati priviknuti. Na fiskalnim i monetarnim vlastima je da taj rast ne izmakne kontroli.

IZVOR: DZS
Facebook Comments

Loading...
DIJELI