Hrvatska narodna banka je prije devet dana podignula pravu buru kada je najavila da kreće u regulaciju prešutnih prekoračenja koja su nerijetko dosezala do 300 posto primanja građana.
Prije tog slavnog petka kada je viceguverner Bojan Fras objavio novinarima o akciji HNB-a, malo tko u Hrvatskoj je znao što su to prešutna prekoračenja.
Sada devet dana nakon, ako napravite anketu na ulici i pitate prosječnog građanina o čemu je riječ, većina će znati, a vi ćete saznati koliko su i bijesni zbog toga.
Ali budimo pošteni, nije ni bankarima lako. Nakon afere sa švicarcima u kojoj su izgubili dosta novaca, ipak je trebalo je naći nove izvore prihoda.
“Banke su izgleda u aferi sa švicarskim kreditima izgubile dobit na koju su računale, pa su taj manjak odlučile naplatiti od svojih klijenata. Pitanje je sad hoće li taj novac pošteno vratiti svojim klijentima ili će se morati ići na sud”, kazao je Tihomir Lončar, tajnik Udruge za zaštitu potrošača u razgovoru za Dnevno.hr istaknuvši da je bankama dozvoljeno puno toga, što drugima ne bi prošlo.
“Mogu imati svoja pravila koja i ne moraju biti u skladu sa zakonima. Kad bi ih država kaznila s nekoliko desetaka milijuna kuna, onda bi se drugačije ponašali. Ovako su povećavali kamate na prekoračenje bez znanja svojih korisnika i najvjerojatnije im se ništa neće dogoditi”, ističe Lončar.
Uglavnom, banke su u nevolji koja ih je snašla i u potrazi za novim prihodima pronašle zlatni rudnik u prešutnim prekoračenjima po tekućim računima.
Zašto su to banke napravile i kako su mogle to napraviti objašnjava viceguverner Fras:
“Dopuštena prekoračenja neusporedivo su bolje regulirana Zakonom o potrošačkom kreditiranju i jeftinija su, jer se na njih primjenjuju ograničenja efektivne kamatne stope (EKS), koja danas iznosi 7,61 posto. Prešutna prekoračenja su oskudnije regulirana zakonom i na njih se ne primjenjuje ograničenje cijene u smislu najvišeg iznosa EKS, pa je cijena prešutnih prekoračenja danas 30 posto veća od cijena dopuštenih”.
I tako su banke u potrazi za višim prihodima otišle predaleko na štetu klijenata, a situacija je postala toliko loša da je morao reagirati i HNB.
Sada se s pravom postavlja pitanje hoće li obuzdavanje poplave prešutnih prekoračenja koji su nerijetko dosezali 300 posto primanja, a koje regulator traži da se vrate u gabarite do 1500 kuna, utjecati na osobnu potrošnju, životni standard i konačnici BDP.
Kad je na SDP-ov ministar financija Slavko Linić na valu nezadovoljstva javnosti s kreditima u švicarskom franku ušao u ring s bankarima, Zakon o potrošačkom kreditiranju postavio je jasne granice u korist zaštite potrošača.
Tada je, između ostalog, definirana promjenjiva kamatna stopa (i kada se može mijenjati), a uređena su i prekoračenja. Ono dopušteno definirano je kao raspoloživ iznos na temelju ugovora o tekućem računu ovisan o bonitetu klijenta za koji je banka dužna omogućiti 12 mjeseci otplate (umjesto odjednom).
Prešutna prekoračenja zamišljena su kao iznimka kada klijent na raspolaganje dobiva osjetno više od trenutnog stanja na računu ili dopuštenog minusa.
Pritom je ključna razlika što je dopušteno prekoračenje ugovor o kreditu s ograničenom efektivnom kamatnom stopom, postupnom otplatom u slučaju ukidanja i provjerom boniteta.
S druge strane, kod prešutnih prekoračenja nije riječ o kreditu; banka stavlja na raspolaganje bitno više novca, nije ograničena bonitetom ni limitima efektivne kamate, a u slučaju smanjenja plaće ili otkaza, nužno ne vrijedi pravilo da klijent može dug vratiti u roku godine dana.
Negdje krajem 2017. pošto je HNB donio odluku o efektivnoj kamatnoj stopi, dva proizvoda stopila su se u jedan – prešutna prekoračenja.
U toj tranziciji banke su prošle bitno bolje: de facto isti proizvod samo pod drugim imenom otad im donosi 30-ak posto više novca, a klijenti više nemaju gotovo nikakve zaštite u slučaju da stvari krenu nizbrdo. Podaci pokazuju da građani imaju otvoreno čak 2,6 milijuna tekućih računa na koje im stižu plaće, mirovine i druga redovna primanja, a čak 70 posto klijenata ima odobreno prekoračenje, u 95 posto slučajeva to je prešutno. Ispalo je da svaki drugi klijent s odobrenim prekoračenjem i koristi prešutno, pa je krajem lipnja zabilježeno oko 6,4 milijarde kuna prekoračenja po transakcijskim računima.
Iz HNB-a kažu da vjeruju da će u komunikaciji s bankama, i novom zakonskom regulativom omogućiti s jedne strane, veću zaštitu potrošača, a s druge strane, za banke manje rizike od neprihodujućih kredita.
Pitanje je i kako će se sudovi postaviti prema svemu jer je sigurno da dio potrošača kojima je odobreno prešutno prekoračenje bez njihova zahtjeva, nije ni svjestan kreditnog odnosa u koji ulazi korištenjem tog prekoračenja.
Regulator ističe da se u navedenom slučaju ne radi se o nezakonitom postupanju banaka, jer je analiza rezultata konkretno provedenog ispitivanja HNB-a u odnosu na važeću regulativu, pokazala da su prakse banaka prema kojima se uglavnom odobravaju prešutna prekoračenja proizašle iz nedovoljno jasne i nedorečene regulative.
Dodaju pak da ako smatraju da su oštećeni, klijenti se mogu obratiti sudu. Na pitanje hoće li obuzdavanje prešutnih minusa do 1500 kuna (ili da banke ponude alternativni kreditni proizvod sa svom lepezom zaštite potrošača) ugroziti standard i posljedično najvažniju sastavnicu BDP-a, u HNB-u odgovaraju da ne očekuju utjecaj na potrošnju.
“S obzirom na to da bi se prema najavljenoj inicijativi za postojeće ugovore o tekućem računu propisala primjena ograničenja EKS-a i obveza otplate smanjenog ili ukinutog prešutnog prekoračenja na 12 mjeseci, ne vidimo da bi se takve promjene mogle direktno odraziti na povećanje kredita potrošačima. S druge strane, ako govorimo o novim ugovorima o tekućim računima, smatramo da bi nove odredbe o prešutnim prekoračenjima motivirale banke da novim klijentima prvenstveno nude dopuštena prekoračenja, a ne prešutna, jer je kod dopuštenih prekoračenja osiguran veći stupanj zaštite potrošača”, napominju.
Iz Hrvatske udruge banaka poručuju da banke podržavaju sve inicijative koje omogućavaju unapređenje sustava zaštite potrošača i dodatno sprečavanje prekomjernog zaduživanja te će nastaviti postupati u skladu s uputama regulatora.
Poslovanje banaka, kažu, usklađeno je s aktualnom zakonskom regulativom u Hrvatskoj, koja predviđa mogućnosti dopuštenog i prešutnog prekoračenja po tekućem računu.
Prešutno prekoračenje je, podsjećaju, fleksibilan proizvod namijenjen onim klijentima koji dodatne izvore sredstava trebaju u vrlo kratkom vremenskom roku i uz minimalne procedure, zbog čega je skuplji u odnosu na druge vrste kredita, kao i da su banke i do sada “individualno pristupale klijentima s ponudama različitih mogućnosti otplate obveza u slučaju financijskih poteškoća“, piše Poslovni.hr.