Vidmarović o EU: Zasad nema naznaka da bi moglo biti rješenja ključnih problema, elite se vrte u idealističkoj paradigmi! Sve im dobro funkcionira

Tadašnji francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman prije 71 godinu predstavio je deklaraciju kojom je predložio stvaranje Europske zajednice za ugljen i čelik. Bio je to dokument koji je udario temelj  osnivanju Europske unije.

O Europi danas i u godinama koje dolaze u Terapiji smo razgovarali s vanjskopolitičkim analitičarom Branimirom Vidmarovićem.

“Nema odmaka od ideje Europske Unije, ljudi su konsolidirani da je to dobro i da funkcionira. S druge strane, u uvjetima pandemije nezadovoljstvo je reakcijom krize i solidarnošću, ali opet kada pitate: ‘Jeste li optimistični, je li dobra ideja?’, onda većina kaže – da”. To je 60 do 70 posto, pogotovo mladih i one zemlje, za koje smo uvijek smatrali da su euroskeptične poput Poljske i Mađarske, tamo je ideja podrške EU na najvećoj mogućoj razini. Očigledno je razlog što su te zemlje dobro iskoristile svoj položaj i europske fondove. Poljska je od pristupanja EU ponajbolje od svih ostvarila sve mogućnosti koje se pružaju. Tako da su te zemlje osjetile na svojoj koži taj dobar učinak”, govori.


Dodaje da ono što stvara problem su diskusije koje su sad već na višoj razini, a to je kako treba bili posložena budućnost EU u smislu upravljanja.

“Treba li biti više centralizirano ili federalizacija i decentralizacija. Sve elite su konsolidirane oko toga da EU treba, ali nitko ne želi prepustiti potpuno upravljanje na nacionalnoj razini Bruxellesu, ne zbog toga što su ti ljudi loši ili ne znaju, već zbog toga što sami građani ne osjećaju povezanost s centrom EU. Osjećaju povezanost s parlamentom jer direktno sudjeluju na izborima. Taj problem prije nije bio toliko izražen zato što prije nisu bili tako razvijeni mediji, građani nisu bili osviješteni i nije bila takva povezanost, ali sada je jako puno toga postalo transparentno zbog medija. Građani osjećaj da trebaju imati veći uvid i kontrolu u svemu tome, ali nemaju”.



Ističe da su građani načelno zainteresirani za reforme. “No, tu postoji ona razlika između elite i građana, odnosno da su elite upućenije u procese i u prave strukturalne probleme. Građani to često ni ne znaju na svojoj razini, niti nema edukacija, velike prave diskusije koji su zapravo problemi”.

Dodaje da zasad nema naznaka da bi moglo biti rješenja ovih ključnih problema, kada je u pitanju komisija, na koji način se izabire, donošenje odluka – da ostane kvalificirana većina ili bude konsenzus, na koji način će se brojati.

“Sve je to vrlo složeno i građani malo o tome znaju. Elite nisu zainteresirane da se sve promijeni zato što elite još uvijek djeluju na Schumanovom principu, vrte se u idealističkoj paradigmi da sve funkcionira dobro i ako se građanima dopusti onda to ide prema populizmu u desno ili federalizmu. Poslije Brexita je to osjetljiva tema”.

Smatra da EU neće dati previše mogućnosti građanima da oni biraju, čak indirektno, kakva će biti budućnost unije.

Na pitanje postoji li mogućnost da se dogodi neki drugi ‘exit’ navodi da i ako je bilo nekog težnji sada je to jako teško.

“Sada smo svi na zajedničkom proračunu zaduživanja i sada je gotovo nemoguće. I ako netko izađe morat će povući posljedice i to će biti nepodnošljivo za zemlje poput Italije i Grčke. Sada nema šanse, svi smo vezani tom financijskom sponom”.

Komentirao je i podjele na istok i zapad.

“Nakon odlaska Velike Britanije, decentralizacije i slabljenja moći između tog triopola, a sada duopola Francuska i Njemačka, istočna Europa se nameće kao vrlo snažan igrač, kao treća snaga EU. To smo vidjeli na primjeru ovih dugogodišnjih tenzija na sporovima vladavine prava u Poljskoj i Mađarskoj, donošenje odluka. Te zemlje su to preživjele, vidjele su da velikih sankcija nema, shvatile su da mogu promovirati i rastezati granice svoje vanjske politike dodatno do određene razine, a s druge strane dobile su snažnu podršku od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na račun ruske prijetnje. Svejedno su se iskristalizirale kao glas koji se mora uvažavati i sada nije moguće da Francuska, Njemačka, Belgija – ovaj zapadni dio, same drže politiku EU. Sada se to mora sukreirati”, zaključuje.

Na pitanje koliko je Europa stabilna govori da je zasad sve preživjela. Smatra da je sada dosta stabilna, da su se razgovori o napuštanju smirili.

“Ono što zovemo populističkim tendencijama, to je sada postala više-manje norma u većini istočnih, a i centralnih zemlja. To se sada prebacilo u jednu drugu paradigmu, imamo sukob s Rusijom i Kinom, nabava cjepiva, ali to ljudi nisu percipirali kao propust europske ideje i sustava kao sustave takvog. Potrebno je nadovezati i problem klimatskih promjena, to je nešto nacionalno, nije više ni lijevo ni desno”.

Tvrdi kako će kasnije puno toga doći na naplatu, bit će puno problema. “Populacija stari, manje se djece rađa, doći će do migracija. SAD je, po meni nažalost, napustio Afganistan, i tu će biti svega i svačega. Očekuju nas novi valovi migracija, očekuju nas ‘covidni’ valovi migracija. Prijetnja neće biti samo terorizam već i covid, oni koji se ne mogu cijepiti u Africi, Pakistanu, dolazit će kod nas”.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI