Nezavisna saborska zastupnica Karolina Vidović Krišto za N1 je govorila je o Danu antifašističke borbe, ustaškom znakovlju i pozdravu ZDS, ali i Zlati Đurđević.
“Primjereno treba obilježiti pobjedu nad nacionalsocijalističkim zlom. Treba se uvijek imati u vidu Hrvatska situacija u svim tim okolnostima. Ne smije se zanemarivati nijedna žrtva i nijedan zločin”, kazala je na pitanje treba li Dan antifašističke borbe biti spomendan ili praznik.
Govoreći o izmjeni Kaznenog zakona kojom bi se zabranila upotreba ustaškog znakovlja i pokliča ZDS, rekla je kako ona svoj politički program temelji na borbi protiv korupcije, vladavini prava i na istini.
“Zabrane takve vrste po meni su neprimjerene u potpunosti upravo zato što imamo kontekstualizaciju obrambenog i legitimnog Domovinskog rata. Što se tiče izmjene KZ-a, mi imamo dobre zakone. Problem je što je i najbolji zakon samo mrtvo slovo na papiru ako ga se ne primjenjuje. Imamo problem neprimjene zakona i primjene zakona prema potrebi”, smatra Vidović Krišto.
O Zlati Đurđević i njezinom izboru za predsjednicu Vrhovnog suda je rekla kako je nekompetentna te da joj nedostaje stručnosti.
“Ne zna se što će biti s predsjednikom Vrhovnog suda, izaberu li Zlatu Đurđević, bila bi to loša poruka za hrvatsku javnost, kao i da je ne izaberu. Opet će postaviti nekoga koga mogu kontrolirati. Na to se svodi. Kad bi pravni sustav funkcionirao, njih ne bi bilo. Njima je pravni poredak najveći neprijatelj i sve će učiniti da on ne zaživi”, kaže Vidović Krišto.
Dotaknula se i Zakona o civilnim žrtvama Domovinskog rata. Stipo Mlinarić-Ćipe je u ponedjeljak u programu N1 rekao da je protiv toga da se u zakonu izjednačavaju agresor i žrtva, dok su iz Ministarstva poručili da iznosi neistine. Vidović Krišto kaže kako ne podržava zakone koji u sebi sadrže nešto što se kasnije može nategnuti kako bi se moglo manipulirati. Navela je i jedan primjer.
“Dio francuskog naroda je u 2. svj. ratu sudjelovao u istočnim postrojbama Hitlera. Sve te žrtve imaju pravo na odštetu, ali od Njemačke. Nigdje na svijetu ne postoji primjer da žrtva koja je nastala zbog agresije jedne države dobiva odštetu od zemlje koja je napadnuta. Obeštećenje treba biti od Republike Srbije. Ovo je apsolutno izvrtanje logike”, zaključuje Vidović Krišto.