Oko 82.000 branitelja JE nezaposleno i nemaju redovita primanja, A posebno zabrinjava činjenica da je više od 54.000 branitelja umrlo nakon Domovinskog rata
Na dan početka akcije Oluja hrvatska Vlada održala je sjednicu u Kninu. Na ovoj svečanoj sjednici Vlada je prihvatila prijedlog novoga Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, za koji je premijer Andrej Plenković rekao da će „na cjelovit i jednostavniji način regulirati sva njihova prava“.
Plenković je istaknuo kako se novim zakonom rješavaju pitanja naknada za nezaposlene branitelje, viši iznos najniže mirovine, te strategija za očuvanje zdravlja branitelja, otvara se i rok za priznavanje statusa hrvatskog branitelja te omogućava zaštita stečenih prava za pripadnike Hrvatskog vijeća obrane (HVO).
Prijedlog novoga sveobuhvatnog zakona o hrvatskim braniteljima, na kojemu se radilo više od godinu dana, bila je središnja točka sjednice Vlade.
Ministar branitelja Tomo Medved predstavljajući novi zakon rekao je da će se njime najzaslužnijima za obranu pružiti sveobuhvatna skrb prilagođena njihovim potrebama.
Medved je ustvrdio kako je financijski učinak predviđenih mjera u 2018. godini – 219 milijuna i 200 tisuća kuna, što će se financirati s pozicije Ministarstva branitelja te 64 milijuna kuna s pozicije Ministarstva rada i mirovinskog sustava, uz napomenu da se u 2019. na poziciji Minisatrstva rada i mirovinskog sustava planira povećanje u iznosu od 245 milijuna kuna.
Riječ je o jedinstvenom pravnom okviru kojim će se odati priznanje žrtvi svih branitelja i stradalnika Domovinskog rata, istaknuo je Medved.
Pritom je podsjetio na analizu koja je služila kao podloga za izradu zakona, a koja je pokazala kako je od ukupno evidentiranih 505.649 branitelja, danas živo njih 442.710, te da trajna prava po važećem zakonu ostvaruje samo 56.562 branitelja koji imaju status hrvatskog ratnog vojnog invalida.
Istaknuo je i da je oko 82.000 branitelja nezaposleno i nemaju redovita primanja, te da posebno zabrinjava činjenica da je više od 54.000 branitelja umrlo nakon Domovinskog rata, a svake godine umire ih sve više.
“Samo u 2017. umrlo je 1744 branitelja”, istaknuo je Medved.
Analiza stanja je pokazala je stoga potrebu opsežnih promjena te se pristupilo donošenju novog jedinstvenog zakona kojim će se braniteljima i članovima obiteljima osigurati odgovarajuća skrb i prava uvažavajući njihovo zdravstveno i socioekonomsko stanje.
Njime je predviđeno uvođenje naknade za nezaposlene branitelje i članove obitelji, a iznos će ovisiti o duljini njihova sudjelovanja u obrani suvereniteta RH u borbenom sektoru.
Riječ je o mjeri koja se uvodi i za djecu smrtno stradalih ili nestalih branitelja, nakon završetka školovanja, a za vrijeme nezaposlenosti.
Predviđeno je i otvaranje roka za priznavanje statusa branitelja iz Domovinskog rata i statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, čime će se braniteljima omogućiti reguliranje odgovarajućeg statusa.
Predviđen je i viši iznos najniže mirovine, ovisno o duljini sudjelovanja u borbenom sektoru.
Snižava se i dobna granica za odlazak u starosnu mirovinu ovisno o duljini sudjelovanja u borbenom sektoru te se regulira pravo na obiteljsku mirovinu za bračne ili izvanbračne partnere te djecu umrlih branitelja i ratnih vojnih invalida pod povoljnijim uvjetima.
Predviđeni su i sistematski pregledi za branitelje, a u suradnji s Ministarstvom zdravstva donošenje strategije za zaštitu i očuvanje zdravlja hrvatskih branitelja i stradalnika iz Domovinskog rata.
Uz ostalo, uvest će se i porezna olakšica za poslodavce koji zaposle djecu smrtno stradalih ili nestalih branitelja, omogućit će se i rad umirovljenih branitelja, potpora za obrazovanje, a uspostavit će se i evidencija branitelja koja će se koristiti samo za službene svrhe te će se zaštititi i stečena prava pripadnika HVO-a i članova njihovih obitelji.
Ministar financija Zdravko Marić ustvrdio je kako je riječ o sveobuhvatnom zakonu, a sredstva su predviđena za razdoblje od 2018. do 2020.
Odredbe vezane za ostvarivanje prava na najnižu mirovinu stupaju na snagu 1. ožujka 2018., a sve ostale odredbe vezane za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja – 1. siječnja 2019., rekao je Marić.
Državna tajnica Majda Burić iz Ministartva rada i mirovinskog sustava istaknula je da je riječ o integralnom, održivom i sveobuhvatnom prijedlogu zakona koji je u konačnici optimalan u odnosu na pokušaje prethodnih vlada.
“Rješenja na području rada i mirovinskog sustava uzima u obzir psihofizičke posljedice koje je Domovinski rat ostavio na branitelje i članove njihovih obitelji. Ublažavaju se kriteriji za stjecanje mirovina, uzimajući u obzir pobol brranitelja i prosječni životni vijek od svega 52 godine, branitelja koji su sudjelovali u borbenom sektoru. Po prvi puta ovim prijedlogom su obuhvaćeni i naoružani pripadnici narodne zaštite koje prijašnje vlade nisu priznavale, a koji su velikim dijelom bili dragovoljci. Obuhvaćen je i dio zaboravljenih pripadnika HVO-a koji su također pridonijeli našoj slobodi. Uvode se povoljniji uvjeti za ostvarivanje određenih prava i za povoljniji izračun mirovina u odnosu na postojeći zakon”, pojasnila je Burić.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić naglasio je da se svim braniteljima i članovima njihovih obitelji osiguravaju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, kao i prava na nadstandarde zdravstvene zaštite, oslobađanje od particijpacije, pravo na preventivne sistematske preglede i dostupnost programu nacionalnog centra za psihotraumu.
Usvojen niz zaključaka i odluka kojima se jača razvoj Knina
Vlada je prihvatila prijedlog nabave respiratora kojima će se unaprijediti skrb i kvaliteta zdravstvene zaštite pacijentima ovisnima o trajnoj mehaničkoj ventilaciji u Općoj i veteranskoj bolnici “Hrvatski ponos” Knin u okviru djelatnosti palijativne skrbi i dugotrajnog liječenja. Cilj je da teški bolesnici koji su ovisni o umjetnim plućima budu izmješteni u Knin čime bi ta bolnica preuzela obvezu i razvitak tog dijela zdravstvene usluge. Za opremu, respiratore i monitore bit će izdvojeno više od milijun kuna iz državnog proračuna.
Vlada je prihvatila i zaključak o darovanju nekretnina Gradu Kninu u svrhu ostvarivanja projekata za potrebe Nacionalnog parka Krka, kao i odluku o darovanju Gradu Kninu nekretnina u k.o. Knin, koje u naravi predstavljaju zemljište veličine 9400 kvadratnih metara na kojem je izgrađen Dječji vrtić Cvrčak s pratećim sadržajima.
Prihvaćena je i odluka o davanju suglasnosti i ovlaštenja za prijenos prava vlasništva i vlasničkih ovlasti na poslovnim prostorima u vlasništvu Republike Hrvatske Gradu Kninu u vrijednosti više od 35 milijuna kuna.
Donesen je i zaključak u vezi s postupkom osnivanja zemljišne knjige za k.o. Knin. To je projekt koji je počeo 2008. ali je stao 2015. a sada se nastavlja. Do sada je odrađeno 16 posto posla.
Usvojen je zaključak u vezi s prijebojem obveza Grada Knina prema Republici Hrvatskoj nastalih temeljem Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.
Prihvaćen je i zaključak o iskazivanju interesa za osiguranje stanova za djelatne vojne osobe s rasporedom službe na području Grada Knina, budući da veliki broj pripadnika Oružanih snaga koji su raspoređeni u Kninu živi u mjestima koja su više od 50 kilometara udaljena od Knina.
Donesen je i zaključak o pokretanju projekta o suradnji s Javnom ustanovom „Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar“ radi posjećivanja učenika osnovnih škola Gradu Kninu i stjecanja znanja o Domovinskom ratu, kao i zaključak o ustupanju pješačkog oružja i eksponata Kninskom muzeju.
Prihvaćen je i zaključak u vezi s inicijativom za uspostavu jedinstvenog kontaktnog centra za potrebe društva Hrvatska elektroprivreda d.d. u Gradu Kninu te zaključak o podržavanju izgradnje atletske staze u Gradu Kninu.