Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvatio prihvatio žalbu Dražena Jelenića i ukinuo je odluku Državnoodvjetničkog vijeća kojom mu je izrečeno razrješenje od dužnosti.
“Manjkavo su obrazloženi razlozi zbog kojih je donesena takva odluka”, istaknuo je Vrhovni sud.
Podsjetimo, Dražen Jelenić je u veljači 2020. morao odstupiti s pozicije glavnog državnog odvjetnika nakon što su mediji otkrili da je član masonske lože te je postao zamjenik glavnog državnog odvjetnika. Njegovo udaljavanje s dužnosti zatražila je glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek.
VSRH prihvatio žalbu zamjenika glavne državne odvjetnice i ukinuo odluku Državnoodvjetničkog vijeća kojom mu je u stegovnom postupku izrečeno razrješenje od dužnosti. Manjkavo su obrazloženi razlozi zbog kojih je donesena takva odluka https://t.co/iVUxybSALa
— RH Vrhovni sud (@RHVrhovnisud) April 5, 2022
U nastavku donosimo odluku u cijelosti.
“Vrhovni je sud postupao u okviru svoje mjerodavnosti kao drugostupanjsko tijelo u postupku za stegovnu odgovornost zamjenika državnih odvjetnika. Prihvatio je žalbu zamjenika glavne državne odvjetnice Republike Hrvatske i ukinuo prvostupanjsko rješenje Državnoodvjetničkog vijeća (dalje: DOV). Prvostupanjskim je rješenjem utvrđena stegovna odgovornost zamjenika glavne državne odvjetnice te mu je kao stegovna kazna izrečeno razrješenje od dužnosti.
Zamjeniku glavne državne odvjetnice se u stegovnom postupku se stavlja na teret da je član udruge. Prema zahtjevu za pokretanje stegovnog postupka (dalje: zahtjev) član udruge je od ožujka 2018. To je, prema zahtjevu, suprotno temeljenim načelima Etičkog kodeksa državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika.
Članstvo udruge nespojivo je s obnašanjem državnoodvjetničke dužnosti. Tereti se da je bio član udruge i nakon što je stupio na dužnost glavnog državnog odvjetnika. Prema zahtjevu, u listopadu 2018. je stupio u članstvo druge takve udruge i nastavio biti član nakon što je razriješen dužnosti glavnog državnog odvjetnika.
Tereti se da je okolnosti članstva prešućivao sve do objave dokumentacije o članstvu u medijima. Time je doveo u pitanje svoju, ali i samostalnost i neovisnost cjelokupne državnoodvjetničke organizacije. U zahtjevu se tvrdi da je time nanio štetu ugledu državnog odvjetništva. Zato mu je DOV izrekao stegovnu kaznu razrješenje od dužnosti.
Vrhovni sud smatra da odluka DOV-a ne sadrži pravilno obrazloženje pa je nije moguće ispitati. Stegovna odgovornost zamjenika glavne državne odvjetnice je povezana s članstvom u konkretnim udrugama, a ne odgovor na načelno pitanje dopuštenosti pripadnosti članstvu takvih i sličnih udruga.
Obrazloženje prvostupanjske odluke sadrži samo razloge za ocjenu nespojivosti članstva u prvoj udruzi. U odnosu na drugu udrugu, u odluci se ne navodi ni njezin naziv. To upućuje na to da u postupku uopće nije razjašnjeno o kojoj i o kakvoj udruzi je riječ.
U obrazloženju odluke su potpuno izostali razlozi o tome zašto je članstvo i u toj drugoj udruzi nespojivo s obnašanjem državnoodvjetničke dužnosti. Te je razloge nužno navesti. Okolnosti na kojima je DOV utemeljilo svoj zaključak ne predstavljaju krug indicija.
Zaključak da se zamjenik glavne državne odvjetnice u listopadu 2018. učlanio u drugu udrugu je, za sada, bez valjane pravne osnove. Zbog toga je žalbu trebalo prihvatiti i odluku ukinuti te predmet vratiti na ponovni postupak.
U ponovljenom je postupku potrebno utvrditi je li zamjenik glavne državne odvjetnice u listopadu 2018. doista postao član i druge udruge. Ovo utvrđenje mora biti s takvim stupnjem izvjesnosti koji ne ostavlja ni najmanje dvojbe za suprotan zaključak. Potom treba izložiti i razloge zašto DOV ocjenjuje da bi članstvo u drugoj neimenovanoj udruzi također bilo nespojivo s obnašanjem državnoodvjetničke dužnosti.
U ponovljenom će postupku DOV donijeti novu na zakonu utemeljenu odluku koju će pravilno i potpuno obrazložiti i pritom otkloniti uočene nedostatke. Izvest će do sada sve izvedene dokaze, a po potrebi i druge.
Prilikom donošenja odluke vodit će računa o tome da u zapisniku o vijećanju i glasovanju bude jasno vidljivo koji su poimence članovi vijeća glasovali za odluku, a koji su članovi vijeća glasovali protiv odluke, odnosno je li odluka donesena jednoglasno.
U slučaju izdvojenog glasa člana vijeća (ili više njih), pisano obrazloženje izdvojenog glasa je potrebno priložiti pisanoj odluci koja se dostavlja strankama.”