WEBER: ‘BiH uz Daytonski ustav nikada neće moći biti dio Europske Unije’

Njemački politolog i ekspert za Balkan Bodo Weber u intervjuu za „Dnevni avaz“ govori o formiranju „mini Šengena“, konceptu konstitutivnih naroda u BiH, ali i o izvještaju Evropske komisije o napretku BiH ka punopravnom članstvu u Europskoj uniji.

Kako gledate na inicijativu „mini Šengen“? Je li ta inicijativa dobra za BiH kao alat za lakši dolazak do članstva u Evropskoj uniji?

– Inicijativa „mini Šengen“ je pokrenuta kao sredstvo za ličnu političku promociju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Albanije Edija Rame. Ali i kao razumljiva reakcija Albanije i Sjeverne Makedonije na sramnu blokadu otvaranja pregovora za članstvo u EU od francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron). Ukoliko inicijativa može biti stavljena u evropske okvire i uklopljena u postojeće inicijative (Berlinski proces i CEFTA), vjerujem da može doprinijeti regionalnoj integraciji i to kao dio procesa EU integracije.

To važi i za BiH, ali s jednim ograničenjem, a to je migrantska kriza. Dok god je BiH žrtva politike EU, tačnije nejedinstva i kolektivnog toleriranja antievropske zaštite vanjske granice EU na hrvatsko-bosanskoj granici, a Srbija svesrdno upućuje migrante ka BiH, ne možemo i nećemo vidjeti učešće BiH u nekakvom aranžmanu slobodnog protoka ljudi tipa Šengena.

Predstavljen je i izvještaj EU o napretku BiH. Kako gledate na osnovne nalaze?



– Mada vlasti u BiH tvrde da izvještaj konstatira kontinuiran napredak u njihovoj navodnoj implementaciji reformskih uvjeta Evropske komisije, upravo je suprotno. Nakon 2019. godine, analitičkog izvještaja, Mišljenja Evropske komisije i Pribeovog izvještaja, ovosedmični izvještaj predstavlja svojevrsni drugi sudar BiH s realnošću. Nema više tradicionalnog uljepšavanja tmurne političke realnosti u BiH od Komisije.

Jasno je dokumentirano da u skoro svim reformskim poljima, političkim, ekonomskim, vladavini prava, usred dugotrajnog procesa formiranja vlasti u 2019., a koji i dalje ostaje blokiran na nivou Federacije, praktično nema napretka. Vladajuće elite u BiH nisu spremne da ispune ozbiljne uvjete strukturalnih reformi od pravosuđa do ustavnih reformi.

Iz izjava evropskih zvaničnika da se naslutiti da Brisel pravi zaokret u odnosu prema BiH. Na određeni način moglo bi se reći da ćemo u narednom periodu vidjeti strategiju „mrkve i štapa“. Hoće li ova strategija biti djelotvorna? 

– U prošlosti EU nikad nije bila dosljedna politici „mrkve i štapa“, tačnije usred reformskog otpora domaćih elita na kraju je uvijek zadržala mrkvu, a ispustila štap. Bosna i Hercegovina, nažalost, od prošle godine čeka dugoročnu političku strategiju EU. Komisija s izvještajem i Mišljenjem prošle godine, poslije decenije nedosljedne politike, napravila je značajan preokret.

Jasno i otvoreno predstavila je stvarnu sliku BiH, tačnije da zemlja s trenutnim stanjem institucija, politike, vladavine prava i privrede, a sve na osnovu postojećeg dejtonskog ustava, nikad neće postati članica Evropske unije. Nacrtala je prve korake, te osnovne principe za ozbiljne, strukturalne reforme, uključujući ustavne. Na državama članicama, na vodećim među njima je i dalje da pokrenu inicijativu, da na osnovu tog nacrtanog puta Komisije razvijaju dugoročnu političku strategiju Unije za BiH.

Evropska komisija predstavila je i investicioni plan kojim je predviđeno izdvajanje značajnih sredstava. Hoće li BiH moći dobiti ta sredstva bez uvjeta ili će dobiti spisak reformi koje mora provesti?

– Hoće, i to, bojim se, bez uvjeta. Komesar za proširenje Oliver Varhelji (Varhely) se, nažalost, pokazao kao Trojanski konj politike proširenja, koja jedina može uspjeti na bazi demokratske transformacije država kandidata. Kako su se svi istinski vjernici u politiku proširenja bojali zbog toga što je on bio kandidat Orbanove Mađarske, dosljedno je pokazao da služi antidemokratskoj, „iliberalnoj“ političkoj filozofiji svog izvornog gazde. Dakle, nisu mu u interesu reformski procesi. Ima jasne naznake da pokušava progurati investicioni plan sa što manje ili bez uvjeta. A dokle će to dovesti na zapadnom Balkanu i u BiH, jasno smo vidjeli na primjeru afere „Asim“.

U izvještaju Evropske komisije o napretku ne spominju se konstitutivni narodi, niti izmjene Izbornog zakona BiH koji bi podrazumijevao održavanje tog koncepta. Je li ovo znak da je EU odustala od modela konstitutivnih naroda u BiH i da će raditi na ukidanju ovog koncepta?

– Kao prvo, „konstitutivni narodi“ nisu nikakav politički koncept, nego centralni alat za politiku patronaže i straha, što čini osnovu sadašnje dejtonske BiH i njene autodestruktivne društveno-političke dinamike. Iza toga se, zapravo, krije antidemokratski i duboko koruptivan koncept, što ga je nekad moj kolega nazvao „vladavina konstitutivnih partija“. To potvrđuje činjenica da koncept „konstitutivnih naroda“, koji brane Dragan Čović i drugi predstavnici etnonacionalističkih stranaka u BiH, potječe iz ustavotvorne kuhinje Edvarda Kardelja, glavnog ideologa Titove nacionalne politike, a što predstavnici nacionalnih, antikomunističkih stranaka uporno prešućuju.

Predstavnici međunarodne zajednice, uključujući predstavnike Evropske unije, nikad nisu ni podržali, niti odbili „koncept konstitutivnih naroda“. Više su imali glavobolje kako se odnositi prema tom konceptu, jer ga uistinu nikad nisu razumjeli. Ali su makar osjetili da nešto nije uredu, da je nešto duboko antidemokratsko u tom konceptu, od stranih sudija Ustavnog suda BiH pa nadalje.

Mostarski sporazum tu predstavlja negativan preokret, jer je prvi put, poslije decenije lobiranje HDZ-a BiH da se „nešto mora dati Hrvatima u BiH“, međunarodna zajednica popustila tim nedemokratskim nastojanjima što se kriju iza lažne formulacije o „legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda“.

Pozadina toga je očigledno da u vakuumu nedostajuće inicijative za političku strategiju EU poslije objavljivanja Mišljenja nekolicina zapadnih diplomata, od kojih su neki iz EU, mimo Brisela i svojih evropskih prijestonica, iz sasvim ličnih, dijelom karijerističkih razloga, ušli u savez sa HDZ-om i SDA. Podržavajući prljavi dogovor koji je naočigled sviju zloupotrijebio presudu Evropskog suda za ljudska prava za trajno uništenje grada Mostara, u obliku etnoteritorijalne podjele na po tri hrvatska (HDZ-ova) i tri bošnjačka (SDA-ova) gradska područja.

Zato je Evropska komisija u aktuelnom izvještaju o BiH praktično sakrila tu mrlju, mostarski sporazum skoro da se ne pojavljuje u izvještaju. Jer je duboko antievropski, on je suštinski protivan principima ustavnih reformi što ih je Evropska komisija zacrtala u Mišljenju, a koji ide ka smanjenju odlučivanja u institucijama BiH po principu konsenzusa tri konstitutivna naroda. Zato je od presudne važnosti da građani Mostara u decembru na biralištima spase svoj grad i evropske vrijednosti tako što će svojim glasom spriječiti dvotrećinsku većinu HDZ-SDA u Gradskom vijeću.

Nedavno je region posjetio američki državni sekretar Mike Pompeo. Uputio je poruke i za BiH. Hoće li u narednom periodu doći do jačeg angažmana SAD u BiH

– Zavisi od ishoda američkih predsjedničkih izbora koji će biti održani 3. novembra. Neka buduća Bajdenova administracije bi sigurno pojačala angažman na zapadnom Balkanu, na osnovu ponovnog uspostavljanja tijesne transatlantske saradnje. BiH bi, sigurno, bila jedno od težišta te saradnje.

– Duboko sam uvjeren da EU ne treba odlučivati o obliku budućeg ustava BiH, pa tako ni o sudbini „koncepta konstitutivnih naroda“. Ali, u svojoj budućoj, dugoročnoj političkoj strategiji za BiH, u čijem centru mora biti predmet reforme, tačnije zamjene dejtonskog ustava, mora prepisati principe ustavne reforme koje garantiraju da buduća BiH po stanju demokratije, vladavini prava i tržišne, socijalne ekonomije bude spremna za članstvo u Uniji.

Za „koncept konstitutivnih narodna“ to znači da on ili mora biti evropeiziran ili zamijenjen nekim drugim konceptom koji garantira istinska kolektivna prava etničkih grupa u BiH, ali nezavisno od političkih stranaka, te demokratsku ravnotežu individualnih i kolektivnih prava.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI