Veliku buru u javnosti i uznemirenost građana izazvala je izjava Borisa Vujčića, guvernera HNB-a o rastu cijena kamatnih stopa na kredite za 10 do 20 posto.
On je rekao kako se to tiče klijenata koji imaju kredite s promjenjivim kamatnim stopama, a od ukupnog broja kredita, takvih je 38 posto.
Kako bi pojasnila o čemu je riječ i smirila građane, zamjenica guvernera Sandra Švaljek pokušala je objasniti što zapravo znači povećanje kamatnih stopa i kada bi do njih došlo.
“Guverner je rekao o kakvom scenariju je riječ, a napomenuo je da mi u HNB-u moramo upozoravati i na ostale scenarije. U osnovnom scenariju kamatne stope Europske središnje banke (ECB) ostaju na produženoj niskoj razini, a Europska središnja banka nije dosad reagirala. Možemo sa sigurnošću reći da se do 2023. godine neće ništa dogoditi. No, postoji vjerojatnost da bi i ECB mogao reagirati, ali ne prije 2023. Ipak, velika je vjerojatnost da neće reagirati ni tada jer je ECB posvećen velikoj borbi za klimatske promjene pa će oni odlagati svoju odluku o promjeni kamatnih stopa”, rekla je Sandra Švaljek.
Dodala je kako je Hrvatska pod velikim utjecajem ECB-a i monetarne politike.
“Nema potrebe za bilo kakvom promjenom monetarne politike. Ono što je dovelo do pada cijena tijekom 2020. godine ti isti razlozi su ove godine doveli do porasta cijena”, istaknula je zamjenica guvernera.
Cijene energije su prethodne godine padale, a sada bilježe rast, a u HNB-u još uvijek vjeruju da je rast cijena privremen.
“Jednog dana kada uđemo u eurozonu, a vjerujemo da će to biti početkom 2023. godine, participiramo u monteranoj politici Europske središnje banke. Porast cijena u Hrvatskoj je usklađen s porastom cijena u eurozoni i EU. Svaka monetarna politika koja će se dogovarati na razini eurozone bit će prilagodljiva i za Hrvatsku”, naglasila je Sandra Švaljek.
Naglasila je kako će HNB i dalje voditi politiku stabilnog tečaja jer se time može utjecati na cijene, ali imaju i nekih drugih instrumenata s kojima mogu utjecati na cijene, ali u ovom trenutku “ne vide razloge da HNB reagira”.
“Naše mjere nisu ‘fine’ jer kada bi djelovali na sve cijene ne bi radili najbolje za ekonomsku politiku”, rekla je.
Ponovno se osvrnula na povećanje kamatnih stopa na kredite te istaknula kako na “sve scenarije treba upozoravati jer znamo da živimo u povijesnom razdoblju niskih kamatnih stopa”.
“I prije pandemijske krize upozoravali smo na to da će doći do povećanja kamatnih stopa i naši potrošači su zbog toga zamjenjivali kredite s varijabilnim kamatnim stopama u kredite s kombiniranim kamatnim stopama – varijabilnim i fiksnim ili samo u kredite s fiksnim kamatama. Nije loše sada ponovno podsjetiti potrošače da bi do povećanja kamatnih stopa moglo doći. No, to je dulje razdoblje s postepenim povećanjem kamatnih stopa. Trenutno nema razloga za bilo kakvo dizanje kamatnih stopa kod banaka i ne treba dizati paniku jer za to nema razloga. Svaki klijent za sebe zna u kakvoj je poziciji te on treba pregovarati i dogovarati s bankom uvjete”, zaključila je Švaljek.