Zatvor za Ivicu i Zdravka?

Pixsell

Izjava drugog čovjeka ruske VTB banke, Jurja Solojeva, da su Todorić i njegovi najbliži suradnici cijelo vrijeme lagali, odnosno lažirali financijska izvješća, šokirala je hrvatsku javnost. Pokaže li se to točnim,  visina stvarnog Agrokorovog duga mogla bi iznositi i više od 50 milijardi kuna. 'Nakon ovog u Agrokoru, ni u Hrvatskoj više ništa neće biti kao prije', rekao je jedan od najvećih dobavljača, koji se pita, što će sada Vlada učiniti nakon što je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva,  Martina Dalić, rekla da Vlada priprema novi zakon koji bi ubuduće omogućio reakciju u slučajevima kada se velike tvrtke poput Agrokora nađu u problemima

Ono o čemu se već neko vrijeme špekuliralo u političkim i financijskim kuloarima oko krize u Agrokoru, potvrdio je Juri Solojev, potpredsjednik ruske VTB banke koja je, uz Sberbank, jedan od najvećih vjerovnika Agrokora. Solojev je, naime, izjavio da  dug  Agrokora  nije potpuno prikazan u financijskim izvještajima, te da su vlasnik i menadžment kompanije, nažalost, dosta dugo falsificirali financijska izvješća! Ta izjava drugog čovjeka ruske VTB banke, šokirala je hrvatsku javnost, a pogotovo najveće dobavljače koji su se nakon tog otkrića hitno okupili  u Krašu s ruskim bankarima.

Dakle, prema Solojevu, Todorić i njegovi najbliži suradnici su cijelo vrijeme lagali, odnosno lažirali financijska izvješća, pa bi, pokaže li se to točnim,  visina stvarnog Agrokorovog duga mogla  iznositi i više od 50 milijardi kuna. “Nakon ovoga, u Agrokoru ali i u Hrvatskoj, više ništa neće biti kao prije”, rekao je jedan od najvećih dobavljača, koji se istodobno pita, što će sada Vlada učiniti nakon što je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, Martina Dalić rekla, da Vlada priprema novi zakon koji bi ubuduće omogućio reakciju u slučajevima kada se velike tvrtke, poput Agrokora, nađu u problemima.

Čini se da bi se Vlada, umjesto tog novog zakona, kojeg su već u javnosti prozvali Lex Agrokor, mogla ponajprije  pozabaviti i svojim ministrom financija, Zdravkom Marićem, koji je bio dugi niz godina financijski direktor u Agrokoru i najbliži suradnik Ivice Todorića i to baš u vrijeme kada su se lažirala financijska izvješća.

Jer, ako  se tvrdnje potpredsjednika VTB-a pokažu točnima, netko bi vrlo lako mogao završiti u zatvoru. Pitanje je samo, je li riječ o zlouporabi povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevari, povredi obveze poslovnih knjiga, uzrokovanju stečaja ili nekom drugom kaznenom djelu, pitaju se mediji.

I Ivica i Zdravko mogli bi završiti iza rešetaka

A taj netko tko bi mogao završiti iza rešetaka, nije nitko drugi do gazda Agrokora Ivica Todorić i Zdravko Marić, ukoliko je  sudjelovao ili pak  znao za lažirana financijska izvješća, tvrde krugovi bliski Mostu. Također se pitaju, kako je moguće da probleme u poslovnim knjigama Agrokora nije otkrila Porezna uprava, koja “nesistemske” firme sa samo nekoliko zaposlenih, odmah “gazi” i zbog kupnje toaletnog papira ili pozajmice od tisuću kuna? No, zakoni koji vrijede za običnog čovjeka za gazdu Todorića ne vrijede…

Podsjetimo se samo kako se gazda Todorić, za kojeg upućeni kažu da nije samo gazda Agrokora, nego i gazda svih dosadašnjih vlada, početkom 2012. godine, u razgovoru za Večernji list – pohvalio kako ga nema niti u jednoj aferi. Dakako, i tada, a pogotovo danas nakon najnovijih šokantnih otkrića, vidi se da je Todorić lagao, jer je, slobodno se može reći, cijeli njegov poslovni put od cvjećara do najmoćnijeg čovjeka u Hrvatskoj, prožet silnim aferama.

A zašto se o njima tek sporadično pisalo, opet se potrudio gazda Todorić, koji je u jednom trenutku ušao i u Tisak kako bi mogao kontrolirati sve hrvatske tiskovine. No, ruku na srce, oduvijek je bilo i onih, od gazde Todorića nekontroliranih medija, koji su s vremena na vrijeme pisali kako je nastajalo njegovo poslovno carstvo, čiji bi materijal mogao biti dobar predložak za knjigu ili ozbiljnu kriminalističku studiju.

Afera s Kulmerovim dvorima i Bandić

No, spomenimo samo neke od najozbiljnih Todorićevih afera kojih su se pojedini mediji doticali, a od kojih su sve ove godine, glavu uporno okretali organi gonjenja, policija i inspekcijske službe. Pođimo od one najslasnije, dakle od velebnog prebivališta Todorićevih, glasovitih Kulmerovih dvora, za koje upravo ovih dana iz medija saznajemo, da više nisu pod hipotekom. Inače, dvorac podno Sljemena, dugo je vremena bio registriran kao hotel, iako je cijeli Zagreb dobro znao da su sve sobe u Kulmerovim dvorima zauzete i da ih je, isključimo li služinčad, zauzela isključivo – obitelj Todorić.

“Da, višečlana komisija je na tehničkom pregledu ustanovila da je objekt izgrađen u skladu s građevinskom dozvolom i prema glavnom projektu. Da, ima recepciju. To je prema projektu, zgrada odmah na ulazu desno, na kojoj je prostor predviđen za recepciju”, tvrdila je 2006. godine Vera Siuc, načelnica Odjela za gradnju u gradskom Uredu za prostorno uređenje, dajući na znanje da su Kulmerovi dvori ipak – hotel. Ministarstvo turizma, pak, tada je izvijestilo da Todorići za svoj “hotel” nikada nisu tražili kategorizaciju.

Što je tu bilo na stvari, dao je do znanja arhitekt Branko Kincl, pojašnjavajući da “građevinsku dozvolu za klasični stambeni objekt gradski urbanisti ne bi dopustili, pošto se Kulmerovi dvori nalaze u Parku prirode Medvednica”. Međutim, prekrajanjem Generalnog urbanističkog plana, gradonačelnik Milan Bandić je Todorićima omogućio da Kulmerove dvore legalno upišu  kao – obiteljsku rezidenciju. Pravna država nikada, zbog tog izigravanja propisa,  nije reagirala.

Gdje je nestalo 18 tisuća tona žita? 

No, tu priča s Kulemrovim dvorima ne završava. Naime, Index je svojedobno  otkrio  da je Todorić opteretio Kulmerove dvore kreditima od 53 milijuna eura, te uz priču priložio i dokumentaciju koja to potvrđuje. Kako hotel, odnosno obiteljsko gnijezdo Todorićevih,  ne vrijedi niti izbliza onoliko koliko su glasile  hipoteke, postavlja se pitanje, kako je tajkun dobio toliki kredit na račun feudalne građevine, a što je još zanimljivije, kojim ga je novcem 2015. godine otplatio?

Još jedna afera koja je bila pod povećalom nekih medija, ali nikako i DORH-a, bila je ona vezana za poslove sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem. Podsjetimo, Gradsko poglavarstvo dalo je deset tisuća četvornih metara atraktivnog građevinskog zemljišta na križanju Heinzelove i Vukovarske ulice tvrtki Grokomp, čiji je osnivač Konzum Ivice Todorića, a zauzvrat je uzelo derutnu zgradu od 840 četvornih metara poslovnog prostora u Mečarovoj ulici na Peščenici. Ova afera je obznanjena  koncem 2007. godine i do danas se ništa nije dogodilo.

Kao što se ništa nije dogodilo ni kada je izbila ona čuvena afera s nestankom žita koje su seljaci odlagali u silosima Đakovštine. Đakovštine. “Gdje je žito, gdje je novac?”, pitali su se mediji, a predsjednik, te jedan član Uprave Đakovštine – Mijo Matić i Paško Gašpar – završili su pred istražnim sucem. No, ubrzo je u javnost  plasirana vijest  da je misteriozno iščezlo žito, završilo u Todorićevim dućanima. Na pitanje o žitu, Todorićev Agrokor nije želio dati nikakav komentar, pojašnjavajući da tvrtka ne želi ometati istragu.

Nešto kasnije je u Jutarnjem listu objavljeno kako, “Koncern Agrokor odbacuje spekulacije da je pšenica koja je nestala iz silosa Đakovštine završila kod njih”. Ustvrdili su da je Agrokor odvezao samo plaćenu pšenicu, kupljenu od seljaka. Na tome je sve i ostalo. Do današnjeg dana nitko nije dobio odgovor na pitanje, gdje je nestalo 18 tisuća tona žita, koliko je Vlada iz robnih rezervi morala izdvojiti da namiri opljačkane seljake.

Kraj ortačkog kapitalizma

I tko zna što bi se sve događalo i do kada  bi “gazda od Hrvatske”, Ivica Todorić obmanjivao javnost i falsificirao financijska izvješća, da se kao grom iz vedra neba nije oglasio  Juri Solovjev, potpredsjednik ruske VTB banke koja je, uz Sberbank, jedan od najvećih vjerovnika Agrokora, i tako javno prokazao  vlasnika i menadžment kompanije Agrokor. A da  s Agrokorovim poslovnim knjigama nešto ne štima, upozorili su još sredinom veljače, analitičari Moody’sa. Tada se nije govorilo o visini duga, već o sumnjivim stavkama u izvješću o novčanom tijeku koje su prikazane kao gotovina, ali u stvarnosti to nisu.

U posebno osjetljivoj situaciji nalazi se ministar financija, Zdravko Marić, koji je sada i dio Vlade koja pokušava utjecati na situaciju u Agrokoru, a donedavno je u tom koncernu obnašao visoke funkcije kao osoba zadužena za tržišta kapitala i odnose s investitorima.

Sigurno je da će najnovije otkriće Jurija Solovjeva dodatno opteretiti i onako dosta poremećene odnose u vladajućoj koaliciji između HDZ-a i Mosta, tim prije što su istaknuti članovi Mosta, nakon najave iz Vlade o donošenju zakona, kolokvijalno nazvanog Lex Agrokor, javno stali protiv njega. Tako je Miro Bulj oštro poručio Plenkovićevoj vladi da njegovu ruku za vraćanje gazdinih dugova neće imati!

Potpredsjednik SDP-a, Peđa Grbin, ocijenio je, pak, da su mu neprihvatljiva takva paušalna rješenja koja se donose naprečac i samo zato da bi se zaštitili nečiji privatni interesi. “S jedne strane, imamo najavu nacionalizacije Ine, dakle, država će preuzeti naftnu industriju, dok s druge strane imamo najavu uvođenja prisilne uprave u Agrokor gdje će, ako je točno što pišu mediji, ministar gospodarstva imati ovlasti izravnog upliva na poslovne odluke tako postavljene prisilne uprave. Kao političar i kao građanin ove zemlje poručujem: ‘Nećeš spašavati Agrokor mojim novcem'”, istaknuo je Grbin.

A njegov kolega iz SDP-a, Siniša Hajdaš Dončić, bio je još konkretniji i oštriji: “Ovdje je na djelu crony kapitalizam, ortački kapitalizam i sada nam dolazi to na naplatu, jer je ekonomija izložena pogrešnoj privatizaciji. Problem je počeo s istom strankom koja to sada ne zna riješiti”, rekao je Dončić. Istaknuo je i da se u konkretnom slučaju radi o još jednom problemu, a taj je – sukob interesa HDZ-ovih ministara.

“Primjećujemo da se prvo Martina Dalić izuzima iz slučaja Ine, pa se Zdravko Marić izuzima iz slučaja Agrokor, pa će zbog sukoba interesa Marić preuzeti Inu, a Dalić Agrokor. Ovo je jedna klijentelistička Vlada, koja pogoduje krupnom kapitalu”, rekao je Dončić.

I Kutle bi, sine, da je mogao…

No, priča s Agrokorom puno je složenija od onoga kako to sada izgleda. Jer, veliko je pitanje, što bi se dogodilo u slučaju procesuiranja gazde Todorića i koga bi on, domino efektom, povukao za sobom. Tko je sve sudjelovao na njegovom putu prema poslovnim vrhuncima, zahvaljujući raznoraznim makinacijama, lažnim bilancama i lažiranim financijskim izvješćima, prenapuhanim kreditima, pitanje je na koje bi nadležne institucije morale dati žuran odgovor.

Svo vrijeme se spekuliralo da iza Todorića stoje moćne financijske i političke grupacije, koje i dan danas drmaju Hrvatskom. Tu se prije svega misli na neuništivog Franju Gregurića, koji se spominje u gotovo svakoj sličnoj priči, brojne bankare među kojima se posebno ističe Franjo Luković, koji je dok je bio šef Zagrebačke banke davao enormne kredite gazdi Todoriću. No, nezaobilazan lik u svemu tome je i bivši ministar financija, Borislav Škegro, za kojeg se kaže da je izmislio aktualnu potpredsjednicu Vlade i ministricu gospodarstva Martinu Dalić.

Podsjetimo, 1999. godine dok je HDZ još bio na vlasti, gazda Agrokora je u vrijeme u kojem se teško dolazilo do kredita, dobio snažan poticaj države koja je jamčila za obveznice Agrokora u vrijednosti od čak 31 milijun eura. Jamstvo je potpisao tadašnji HDZ-ov “mister PDV”, ministar Borislav Škegro. Što je najzanimljivije, Škegro to danas naziva – “propustom”. Tim kreditom, Todorić je financirao gradnju Konzumovog distribucijskog centra na Žitnjaku, otvorenog u listopadu 2000. godine. Tada je to bio najveći takav objekt u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe.

Agrokor je pak izdao 31 milijun eura vrijedne korporativne obveznice 1999. na međunarodnom tržištu, uz asistenciju jedne luksemburške banke. Danas se postavlja pitanje – bi li to uopće uspio bez državne pomoći, odnosno jamstva? Primjerice, da je država i prema najkontroverznijem tajkunu, Miroslavu Kutli, kada je zapao u teškoće, bila tako izdašna kao prema svom miljeniku Todoriću, danas se on, vjerojatno, ne bi skrivao u BiH od kaznenih progona u Hrvatskoj.

Škegrin poučak

No, najzanimljivija u ovoj priči o državnim jamstvima za Todorića od prije 18 godina, sadašnja je priča tadašnjeg ministra u HDZ-ovoj vladi Borislava Škegre. Naime, on je na novinarski upit, zašto je 1999. jamčio za kredit jedne privatne tvrtke, mrtav hladan odgovorio: “To nije bilo baš u nekoj redovnoj proceduri. Radilo se o propustu jednog mog pomoćnika. Čovjek je danas pokojni… Ne znam, je li baš trebalo dati to jamstvo. Bili smo neodlučni, pa su iskoristili trenutak dok sam ja bio na službenom putu u inozemstvu”, rekao je šokiranim novinarima, Borislav Škegro.

Dakle, krug Todorićevih ljudi  i pomagača koji su doveli do ovakvog stanja,  nekom bi neovisnom istragom mogao biti poveći, pa se postavlja pitanje – trebaju li samo Todorić i njegovi najbliži suradnici iz Agrokora završiti iza rešetaka? Tim prije što je država  Agrokoru gledala kroz prste i kada je riječ o rokovima plaćanja, zbog čega je sada i postao “sistemski važna kompanija”, jer je kod dobavljača nabio dug veći od 16 milijardi kuna.

 Iako Hrvatska ima zakone prema kojima su rokovi plaćanja 60 ili 90 dana, a samo u iznimnim slučajevima mogu biti do godinu dana, Todoriću se dopustilo da od iznimke napravi pravilo, a od svojih dobavljača kreditore, pišu ovih dana mediji.

U svakom slučaju, problemi u kojima se našao Agrokor zahvaljujući  lošem upravljanju, sve više se čine kao nešto čime bi se trebalo žurno pozabaviti Državno odvjetništvo, a ne Vlada u kojoj sjedi – Todorićev čovjek. Najnoviji rasplet situacije nikako ne ide na ruku ni premijeru Andreju Plenkoviću, jer njegova najava zakona nazvanog Lex Agrokor, mogla  bi dovesti i do pada Vlade.

Jer, slučaj Agrokor, mnogo je kompleksniji i zamršeniji od hladnog i ispraznog Plenkovićeva tumačenja kako se Lex Agrokor neće obiti o leđa svih građana Hrvatske…

Facebook Comments

Loading...
DIJELI