Zbog pada finske vlade hrvatski ministri već predsjedaju u EU

screenshot

Zbog promjene vlasti u Finskoj, trenutačnoj predsjedateljici Vijećem Europske unije koja proteklih dana nema neke od nadležnih ministara koje bi mogla poslati da vode sastanke u Bruxellesu, Hrvati počinju predsjedati sastancima u Vijeću EU i prije službenog početka predsjedanja.

Tako je i jučer ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman predsjedao Vijećem za suradnju s Kirgistanom, a danas će predsjedati istim formatom sastanka s Tadžikistanom, dok je prošlog tjedna državni tajnik Josip Bilaver predsjedao Vijećem za promet, telekomunikacije i energetiku.

Vijeće za vanjske poslove EU, u kojem sjede šefovi diplomacija svih država članica, jedino je koje nema rotirajućeg, već stalnog predsjedatelja – visokog predstavnika EU – a jučer je bio prvi sastanak za novog čovjeka na toj dužnosti, Španjolca Josepa Borrella. On je, u pismu upućenom ministrima vanjskih poslova uoči svog prvog sastanka Vijeća za vanjske poslove EU, kao jedan od prioriteta u svom radu najavio i usmjeravanje Bosne i Hercegovine na “put prema stvarnoj stabilnosti”.

‘Moramo usidriti zapadni Balkan unutar EU. Moj će prioritet biti rad na sveobuhvatnom sporazumu između Kosova i Srbije, kao i stavljanje Bosne i Hercegovine na put prema stvarnoj stabilnosti. Moramo se dogovoriti kako voditi proces proširenja. Angažirat ću se sa svima na tome da postignemo rješenje do Zagrebačkog summita sljedeće godine’, napisao je Josep Borrell u pismu kojim je započeo svoj mandat.

‘Za vrijeme našeg predsjedanja nastojat ćemo stvoriti zajedničko rješenje kako bismo prije summita u svibnju u Zagrebu ipak imali neku perspektivu. Jer, u interesu je i Hrvatske i cijelog EU da sve zemlje zapadnog Balkana imaju odgovarajuću europsku perspektivu, dakako svatko prema postignutim rezultatima’, rekao je ministar Gordan Grlić Radman.



Hrvatska je pozdravila ideje iz Borrellova pisma, a istovremeno s tim dokumentom pojavio se i neslužbeni dokument država članica s idejama kako poboljšati rad Vijeća za vanjske poslove. Hrvatska je stala i iza tog “non-papera”, u kojemu se kao jedna od ideja za veću učinkovitost spominje i prepuštanje nekih rasprava o vanjskopolitičkim temama manjoj skupini zemalja koje o određenoj temi znaju više i imaju nešto pametnije za reći. Prihvati li se takva ideja o novom načinu rada šefova diplomacije u EU, ostaje vidjeti hoće li Hrvatska biti unutar ili izvan manje skupine zemalja koje, primjerice, bruse neku odluku o BiH ili širem hrvatskom jugoistočnom susjedstvu prenosi večernji.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI