U potpunosti se ignorira činenica da su Tuđman i Izetbegović povukli i granicu na moru, što znači da gradnja pelješkog mosta na sadašnjoj lokaciji nije uopće prijeporna
Još 1999. godine Franjo Tuđman i Alija Izetbegovićpotpisali su ugovor o granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine kojim se utvrđuje kako je granica BiH i Hrvatske na moru određena “središnjom crtom morskog prostora između kopna RH i BiH, u skladu s Konvencijom UN-a o pravu mora iz 1982. godine”. Tim su ugovorom Tuđman i Izetbegović praktično precizno povukli graničnu crtu, čime su vrh Kleka i dva otočiča, Mali i Veliki škoj, pripali Bosni i Hercegovini, zbog čega je kasnije zaustavljena ratifikacija ugovora u Hrvatskom saboru.
Ipak iako navedeni ugovor nije ratificiran on je de facto u primjeni već 18 godina.
No, u aktualnome prijeporu, kojega su potegli iz bošnjačkog političkog kruga u Sarajevu, a ne nikako države BiH, u potpunosti se ignorira činenica da su Tuđman i Izetbegović povukli i granicu na moru, što znači da gradnja pelješkog mosta na sadašnjoj lokaciji nije uopće prijeporna. No, jest prijeporna po novim zahtjevima, budući da su osamnaest godina kasnije iz stranke, kojoj je Alija Izetbegović bio predsjednik, a njegov sin Bakir nasljednik, pitanje izgradnje mosta povezali s nesmetanim prolazom na otvoreno more i zahtjevom da BiH dobije koridor, piše Večernji list.
Na to su im odgovorili i hrvatski parlamentarci okupljeni oko stranaka Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH. “Izgradnjom mosta kopno-Pelješac ni na koji način se ne prejudiciraju niti stvaraju pravne pretpostavke za rješavanje drugih pitanja iz Konvencije UN-a o pravu mora. Imajući u vidu posebno ovu činjenicu da usuglašene tehničke karakteristike mosta osiguravaju mogućnost neškodljivog pristupa Bosne i Hercegovine otvorenom moru”, dodaju hrvatski zastupnici.
Nadalje, pojasnili su i kako ne postoje ‘bilo kakvi međudržavni ugovori ili drugi relevantni propisi koji bi izgradnjom mosta kopno-Pelješac bili dovedeni u pitanje’. Hrvatski zastupnici u oba doma državnog Parlamenta BiH istaknuli su i kako je most kopno-Pelješac “prepoznat kao iznimno važan infrastrukturni projekt i za samu Europsku Uniju”, zbog čega je Europska komisija u srpnju ove godine odobrila financiranje ovoga projekta s 375 milijuna eura. Hrvatski zastupnici reagirali su odgovarajući na istup bošnjačkog dužnosnika iz Stranke demokratske akcije Halida Genjca, koji je i izaslanik u Domu naroda Parlamenta BiH, koji je u subotu problematizirao izgradnju Pelješkog mosta priklanjajući se zahtjevima bošnjačke oporbe da se taj projekt zaustavi sve dok se ne riješi pitanje morske granice kod Neumskog zaljeva. Ovaj ugovor bio je i dio drugih sporazuma oko korištenja luke Ploče te slobodnog prolaska kroz Neum, zaključuje Večernji list.