BLAGDAN PRESVETE TROJICE U KRIŽEVAČKOJ EPARHIJI: Svečanu arhijerejsku liturgiju u katedrali posvećenoj trojici crkvenih oca predvodit će vladika Milan Stipić, a propovijed će održati sisački biskup mons. Vlado Košić

Foto: Darko Tomas / CROPIX

Križevačka eparhija 30. siječnja slavi svoj “Dan eparhije” – svetkovinu svoja tri nebeska zaštitnika, a to su sveta tri hijerarha Bazilija Velikoga, Grgura Bogoslova i Ivana Zlatoustog, velikih crkvenih otaca i naučitelja. Riječ je o biskupiji grkokatoličke crkve u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji, sa sjedištem u Križevcima. Vjernici te biskupije su Hrvati, Ukrajinci i Rusini.

U liturgiji se rabi bizantski obred, tj. liturgija se služi na crkvenoslavenskom jeziku i po obredu Carigrada. Uoči svetkovine se u nedjelju 29. siječnja, u grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima, služila svečana Večernja s litijom u 18 sati.

Na samu svetkovinu, u ponedjeljak, 30. siječnja, vladika Milan Stipić, križevački biskup, služit će svečanu arhijerejsku liturgiju s početkom u 18 sati, u zajedništvu s biskupima zagrebačke metropolije, na kojoj će propovijedati sisački biskup mons. Vlado Košić.

Poslije liturgije, u dvorani Mariapolija Faro, bit će predstavljena dokumentarna video reportaža o prošlogodišnjem zajedničkom djelovanju Caritasa Križevačke eparhije i Udruge “DoDo” (Dobro dobrim) iz Velike Gorice u pomaganju ratom pogođene Ukrajine i ukrajinskih izbjeglica koji su utočište našli u Republici Hrvatskoj.

Papa Pio VI. bulom “Charitas illa”, 17. lipnja 1777., ustanovio je samostalnu grkokatoličku biskupiju u Križevcima, kao sljednicu Marčanske biskupije (prema Manastiru Marča u Slavoniji), a novi biskup na početku je bio sufragan mađarskom primasu, dok je 1852. biskupija postala dijelom Zagrebačke metropolije.



Od 1966. sjedište biskupije nalazi se u Zagrebu, gdje je i Grkokatoličko sjemenište u Zagrebu, koje je izgrađeno u drugoj polovici XVII. stoljeća. Administrativno sjedište biskupije je 15. lipnja 2020. vraćeno u Križevce. Konkatedrala sv. Ćirila i Metoda nalazi se na Gornjem gradu u Zagrebu.

Križevačka biskupija administrativno je podijeljena na vikarijate, dekanate i župe. Njezini vikarijati su Žumberački, Dalmatinski, Slavonsko-srijemski te grkokatolički vikarijat Križevačke eparhije u Bosni i Hercegovini (nekoć Bosanski vikarijat). Kao i na nekim drugim područjima na istoku Europe, kršćani istočnog obreda u Hrvatskoj su ušli u jedinstvo s Papom, zadržavši svoju zasebnu crkvenu hijerarhiju, kanonske propise i običaje.

Katedralna crkva svih grkokatolika Hrvatske svoj je današnji neogotički izgled dobila temeljitom historicističkom restauracijom izvedenom 1894. – 1897. prema projektima Hermana Bolléa. Tada je u nju postavljen reprezentativni ikonostas s ikonama djelima uglednih hrvatskih slikara s kraja 19. stoljeća: Celestina Medovića, Ivana Tišova, Bele Čikoša Sessije i Ferde Kovačevića.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI