Poruka je da ovaj naš ovozemaljski život samo jedna faza koja, za božanska mjerila, traje kratko a nakon toga nas čeka život vječni
Danas se diljem kršćanskog svijeta slavi najveći blagdan, Uskrs, dan kada je Isus Krist uskrsnuo od mrtvih i otkupio grijehe čovječanstva. Zanimljiva je činjenica da ove godine Uskrs na isti dan obilježavaju i katolici i pravoslavci, i to baš u vrijeme ponifikata pape Franje koji se itekako zalaže za ekumenizam, tj. pomirenje dviju stoljećima suprostavljenih crkvenih dogmi (katoličke i pravoslavne).
Dan na koji se slavi blagdan Uskrsnuća računa se 40 dana od Pepelnice, vrijeme koje se naziva Korizmom.
Zašto se Uskrs smatra najvećim kršćanskim blagdanom? Prema Bibliji Isus je razapet na križ da otkupi naše grijehe te je tri dana kasnije uskrsnuo i otišao ocu Bogu kojem sjedi s desna. Poruka je da ovaj naš ovozemaljski život samo jedna faza koja, za božanska mjerila, traje kratko a nakon toga nas čeka život vječni, za neke u raju, a za neke u paklu. I naravno neke u čistilištu. Znači, cjelokupna kršćanska religija zasniva se na činjenici da nam je Stvoritelj preko patnji svoga sina, kojega su pljuvali, omalovažavali, tukli i razapeli čovječanstvu, upravo preko Kristovih patnji, dao drugu šansu. Na nama samima je da je iskoristimo ili je ignoriramo.
Inače, sam naziv Uskrs nastao od riječi uskrsnuti koja vuče korijene iz staroslavenskog jezika u kojem je glagol *krьsnǫti značio rasti i razvijati se. Prefiksacijom uz-dobiven je praoblik od kojeg se razvio današnji hrvatski glagol.
U nekim hrvatskim krajevima, pogotovo u kajkavskim, Uskrs se narodno zove Vuzem (ponegdje i Vazam). Vuzem u biti obuhvaća cijelo sveto trodnevlje – Veliki petak, Veliku subotu i Uskrs, ali se često u novije vrijeme veže samo za blagdan uskrsnuća. Oko samog podrijetla riječi Vuzem znanstvenici se još uvijek spor. Tako neki smatraju da je nasatala od riječi uzeti (staroslavenski vъzęti<uz + imati), odnosno razdobolje suprotno Mesopustu kad se opet počinje uzimati meso. Drugi ga pak povezuju tako da su Ćiril i Metod slavenizirali grčku riječ Pasha (p>v, ozvučivanje s >z) te je tako dobivena riječ Vazam.
Što se tiče stranih naziva za Uskrs – engleski Easter i njemački Ostern, oni etimologiju vuku od imena saksonske božice Eostre koja je bila slavljena za vrijeme proljetnog ekvinocija.
Evo što o čudesnom uskrsnuću kaže Biblija: Po suboti, u osvit prvog dana sedmice, dođe Marija Magdalena i ona druga Marija pogledati grob. I gle, nastade žestok potres, jer anđeo Gospodnji siđe s neba, pristupi i odvali kamen i sjede na njega. Lice mu bijaše kao munja, a odjeća bijela kao snijeg. Od straha pred njim zadrhtaše stražari i postadoše kao mrtvi. Kada dakle žene pogledaše, opaziše da je kamen od groba odvaljen; a bijaše vrlo velik.
Zatim anđeo reče ženama: “Znam, vi tražite Isusa Nazarećanina raspetoga. Zašto tražite živoga među mrtvima? Nije ovdje, nego uskrsnu kako reče! Dođite i vidite mjesto gdje je ležao. Sjetite se samo što vam je navijestio dok je još bio u Galileji, kad je govorio: Sin čovječji treba da bude predan u ruke grešnicima, da bude raspet i da treći dan uskrsne. Potecite žurno i javite njegovim učenicima, i Petru, da je ustao od mrtvih. I gle, on pred vama ide u Galileju, ondje ćete ga vidjeti, kako vam reče. Eto, rekoh vam.”
A one se žene sjetiše riječi Isusovih, brzo otiđoše s groba te sa strahom i velikom radošću otrčaše da obavijeste njegove učenike. I gle, Isus im iziđe ususret govoreći “Zdravo!” One poletješe k njemu, obujmiše mu noge i ničice mu se pokloniše. Tada im Isus reče: “Ne bojte se! Idite i javite mojoj braći da pođu u Galileju! Ondje će me vidjeti!”